Maaygol kala Ɗemngal ko Baasal Winndere kala

E nder aduna he, kala balɗe sappo e nay (14) ɗemngal ene maaya. “Ɗo e hitaande 2100,” wittiyankeeɓe ɓe mbiy “feccere e ɗemɗe 7000 kaalateeɗe e aduna he ene mbaawi majjude te ko ɓuri heewde e majje mbinndaaka kadi eggaaka e leppi.” Ɗuum firti so ɗeen ɗemɗe maayi ma ɗe nawar laakara ngaluuji ganndal keewɗi, ko yowtii e daartol, pinal, e gannde taariindi maɓɓe.

Ko ɗemngal saaktata pinal rewrude e yimɓe haalooɓe ngal e ko ngal newnani joom mum en waawde wiyde. Konnguɗi cifotooɗi won e geɗe pinalyankeeje keeriiɗe walla yiyannde ene mbaawi waasde firaade e ɗemngal goɗngal haa laaɓta. Ko heewi e ɗemɗe gonɗe e kallulaha ɗe, ko ɗemɗe jogiiɗe

pine galɗuɗe ɗe joom mum en dontiniratno kala yonta rewrude e tinndi, daari, e jimɗi kono meeɗa winndeede. So ɗemngal ngal maayi alaa e sago yahdat e ngaal pinal no wonruno.

Yoga e men maa mbiy hol ko maayde ɗeen pine waawi ustande aduna o, pina goɗɗe ɓurɗe ƴellitaade e ŋellitaade ma keddo, kono wittiyankeeɓe ɓe mbiy hoto en kenyo. Ko ɓuri heewde e ko neɗɗo anndi e nature soomii ko e ɗeen ɗemɗe ɗe cowaa winndeede. Yimɓe hoɗɓe e nokku fotde duuɓi ununnaaje limtinɗe ɓuri laaɓeede taarindi mum en, gila e leydi mum haa puɗi e lekɗe mum haa e barooɗe mum. Sabu duuɓi ujjunaaje limtinɗe go heen ɓe paggatoo nguura maɓɓe ndeke ko kamɓe ɓurata faamde no ndiin taariindi reenirte. Yoga e ɗeen gannde sciencesuwaa wittude walla eggude ɗum tawo. Ndke wittude ɗeen ɗemɗe ko huunde waawnde naftude e paamgol taariindi e deengol ɗum. Kadi wittiyankeeɓe ɓe ene kawri bittugol ɗemɗe keewɗe ene ɓeydana en waawde faamde holno neɗɗo haaldata e holno o mooftirta ganndal. Kala nde ɗemngal maayi waykono huunde e natal momtaade ni, so ɗum waɗi ene usta ganndal men e hol ko ngaandi neɗɗo waawi gollaade.
Hol ko addanta Ɗemɗe Maayde?
E nder daartol aadee, seeraani e ɗemɗe lenyɗi doolnuɗi walla joom en pine toowɗe ɓe ene ɓeydoo yaajde e saraade, ɗemɗe ɗe joom mum en ko doofolɓe ɗe ene maaya. Heewi addude ɗum ko ɗemngal lawakeewal waɗteede waawnere e dow yimɓe (langue officielle). Ko ɗuum sabi leydi Kamruun ngootiri ɓuri duunde Orop no fotirno heewde ɗemɗe. Nde tawnoo Orop ene aadorii waɗde laamuuji doolnuɗi. E tuma nde ɗemɗe mawɗe ɗee carotoo e ne ɓeydoo yaajde sukaaɓe ɓe jibnaaɓe mum en kaalata ɗemɗe tokoose ɓe, ko ɓuri heewde, mawnata ko e janngude ɗemngal kooningal ngal. Ɓeen sukaaɓe walla sukaaɓe mum en so ngari ene mbaawi nattude haalde ɗemngal taanum en so ɗum rewii woppani wonata battande ɗemngal tokasal ngal tan ko maayde. Eɗen nganndi ko ɗuum addani ɗemɗe keewɗe Rewo Afrik maayde Arabeere lomtii. Ko hono noon ne kadi leyɗeele Worgoori Amerik ɗemngal Espanyool momtii ko ɓuri heewde e ɗemɗe tawnoo toon walla Engele e nder Dowlaaji Dennduɗi Amerik, Kanada, haa Ostaraali.
Ene jeyaa sababuuji maygol ɗemɗe tokoose kadi, jaayiyaaji keewɗi ceertuɗi ko wayno leydi dillude walla nyawuuji daaɓooji, ekn… Mbiɗen ɗuum ko huunde ɓooynde waɗde e nder daartol, kono annduɓe ɓe ene kawri wonnde maaygol ɗemɗe ene ɓeydi heewde e nder duuɓi cakkitiiɗi ɗi. E witto ɗemɗiyankeeɓe waɗanoogo hitaande 1999 feenyi heen wonnde ene waɗi ɗemɗe 51 e nder aduna he tawa gootal heen fof ko neɗɗo gooto heddii e nanooɓe ngal, 28 e nder ɗeen ɗemɗe ngoni ko e nder Australia (ostaraali). Ene waɗi 500 ɗemngal ɗe joom mum en ngonaani hay 100 neɗɗo; 1500 ɗe gootal fof joomum en timmaani 1000; hakke 3000 ɗemngal tawa gootal heen fof haalooɓe ɗum ngonaani 10,000.
Hayso tawii alaa ko waawi waɗeede ngam haɗde ɗemngal maayde caggal nde ɓiyɓe lenyol maggal pelliti yeebaade ngal ne, UNESCO, pelle ɗemɗiyankeeje, walla pelle ɗe ngonaa laamuje (PƊNGL) keewɗe nana kenyoo ngam winndude ɗemɗe gonɗe e kallulaha ɗe, e eggude ɗe e leppi ngam mooftande ɗum wittiyankeeɓe e yontaaji garooji. Eɗen ciftora wonnda ɗemngal Ejipta ɓooyma ko maaynongal fotde duuɓi keewɗi hay binndi maggal taw natti waawde janngeede. Ko e hitaande 1822 Farayse-naajo gooto en wiyee Jean Francois Champollion hunycanaa binndi tawanooɗe e hayre wootere innraande “Rosetta stone”. Waawde janngude ɗiin binndi e ɗemngal ngal waɗtude faameede, ubbitii ngalu mawngu e daartol aade.

One comment

Addu Yiyannde ma

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.