Hiisawal-Mathématiques- he Ɗemngal Pulaar

Gannde Hiisiwe ko tiitoonde deftere hesere nde Doktoor Mouhammadou Faalil Sy yaltini ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko ɗiɗiɓere he nganndal hiisaaj toowɗi walla mbiyen “Hiisawal” ɗum woni Mathematics\Mathématiques he ɗemngal Pulaar. Arwaniire ndee yaltiino gila 2016 to suudu muulirdu Papyrus Afrique.
Muhammadu Faalil Sih jibinaa ko ñalnde 23 Siilo (Janvier)1990 he wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Beelinaaɓe he diiwal Boosoya, walla so tawii ko to feccere njiilgu Muritani ɗo ngo jeyaa hannde ɗoo, mbiyen diiwal Gorgol. Ko ɗoon o waɗi jaŋde makko lesiire, caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi, laamorgo diiwal gorgol o jokkoyitoon jaŋde makko hakkundeere haa o heɓi toon bakkaloreya C (fannu Hiisawal). He 2009 o yahi farayse o jokkoyitoon jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cergy-Pontoise.

He nder leydi frayse ɗo o janngi haa o heɓi doktaraa makko, Muhammadu Faalil walla mbiyen “Pullo Gaynaako,” innde nde o suɓanii hoore makko, woniino toon almuudo teskinɗo sabu makko won’de belɗo hakkille, baawɗo jaŋde. O heɓiitoon seedanteeje moƴƴingol (mention tres-bien) he kala tolno seedanfaagu mo o waɗnoo, kadi o heɓi njeenaaje (prix) keewɗe, yeru,“prix au mérite en sciences par l’Académie de Paris.” he 2014.Doktoor Muhammadu Faalil ene wiya addani ɗum winndude ganndal Hiisawal he ɗemngal Pulaar ko addii fof ko ngam yiɗnoode fennude wiyooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faccirde miijooji toowɗi.
Deftere ndee ene ɗaminaa maa muule yalta he nder darorɗe 2020, kono adii ɗuum e nde waawi tareede he ndee ɗoo lowre: Calameo.com
wadii faayiida
LikeLike
Jam hiiri e mon banndiraaɓe fulɓe on calminaama
LikeLike
Ndee ɗoo deftere adii yeddude fof ko Sedaar Seŋoor. Ko kanko darinoo haa tiiɗi e wiide won’de ɗemɗe Afrik mbaawaa roondaade gannde toowɗe. Adinoo yeddude-mo fof noon Seek Anta Joob. A jaaraama Pullo Gaynaako!
LikeLike