Nelal Arabeeɓe Garwaniiwal ngam sunnoyaade Ɗaŋre Mbaañ (Planete Mars), wayniima hannde taw ko Japon ngal duppitiri.

Tokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l’atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde.
Cunnotoongel ngel (sonade/probe), “Al-Amal” hono no ka inniraa he Arabeere, ko laana meha (ka aldaa e neɗɗo). Ka waynorii ko Tanegashima Space Center to worgo Japon ñalnde Aaɓnde he waktu 6:58, waktu Japon ene hawra he 21:58 GMT caggal nde yahdu makka faɓɓitaa lawbi keewɗi sabu kaɗooje weeyo.
Eɗen nganndi oo ɗoo sahaa, leyɗeede keewɗe ngoni ko he daɗndu ene mbaɗda idaa fayde to ɗaŋre woɗeere to. Eɓɓo Emiraaji ngoo tawti ko ngo Tianwen-1 mo Siin (Chine) e Mars 2020 mo Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Gooto e maɓɓa kala ene yiɗi huwtoraade fartaŋŋe ɓattondiral hakkunde ɗaŋre Ngaawe (planete Terre) e ɗaŋre Mbaañ. He biyɗe NASA, he lewru Yarkoma (octobre) maa Ngaawe e Mbaañ ɓur ɓattondirde. Hakkunde majje wonata ko 62.07 miliyoŋ km.
Al-Amal, ene tijjaa maa yettoyo yirorde (orbite) Mbaañ hedde lewru Colte (Février) 2021, ɗuum ene hawrita e maanditaare duuɓi 50 ko EAD ndenti ngonti gootum. Emiraaji Arabeeɓe dentuɗi, eɗen ciftina, renndini ko Emiraaji 7.
Yiiloo-banngoo fotde hitaande Mbaañ
He mbeñdi ɗanle goɗɗe fayde Mbaañ gonɗe e heblaneede ɗe, Al-Amal kanum fiɓaani juuraade he dow ɗaŋre woɗeere nde, kono ka yiɗi ko wanngaade ɗaŋre woɗeere ndee ko ene wona hitaande Mbaañre timmunde, ɗuum ene hawra balɗe 687.
Hayso tawi fayndaare maɓɓe e ngal ɗoo nelal ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji he nder weeyo ɗaŋre woɗeere ndee ne, tiindaare maɓɓe ene ɓuri ɗoon woɗɗude, sabu kuccam maɓɓe tigirigi ko siñcude koɗanɗe to dow ɗaŋre Mbaañ hakkunde ɗo he duuɓi teemedere payɗi arde.
Yiyannde Huuɓnunde
Tuggude he 1960 fayde jooni, ƴeenwdooji keewɗi nelaama ngam sunnoyaade Mbaañ, kono keewɗi heen ndañaani woɗɗoyde boom, walla hayso njettima ne ndañaani juuraade. Ko ɓuri heen heewde ko Amerik neldatno ɗum. Kono gila duuɓi sappo jooni, caggal nde tabiti wonnde waameeji ndiyam meeɗi dogde he ɗaŋre ndee hakkillaaji aduna oo kala ene kuccitani nde.

Omar Sarif, mawɗo eɓɓo ngoo o ene wiya: “ Ngoo ɗoo ƴeewndo ma rokkir yiyannde heeriinde he ko yowitii he ndee ɗaŋre saɗtunde huɓindaade. Waɗi nguuɗoo njillu wiɗto won’de keeriingu,” o wiy, “ko maa ngol ɗoo won laawol gadanol, ngol he mum maa denndaangal annduɓe aduna o ndañ humpito huuɓtodinngo he ko yowitii he weeyo ( atmosphère) Mbaañ he waktuuji ceertuɗi he nder ñalawmaa kanum he saangaaji (saisons) ceeruɗi.”
Haa jooni kanko Omar Sarif omo wiya: “E min njogii estaraateejii ngam addude ballal amen he tiiɗnaare nde aduna oo kala waɗata ngam ƴellitde karallagal-mbaylaandi e ganndal. Ɗeen golle ɗe ngannduɗaa so neɗɗanke fellitii nawde aadee to dow Mbaañ, maɗe mballit no feewi.”
Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi ene jogii satilitaaji 9 gollooji gonɗi he yirorde (orbite), kadi eɓe njogii eɓɓo lottude 8 goɗɗi he duuɓi garooji. Eɗen ciftina kadi ɓe neldiino neɗɗo maɓɓe ka dow kammu ngam tawtoyaa luliiɓe to International Space Station.
Golle mon ina ŋarɗi, kadi tinnoɗe ƴeewtoɗon pergitte binndanɗe ɗe ko adi oɗon loɗtaɗe.
LikeLike
A Jaaraama
LikeLike
Haawnaaki nih tawa ɗaŋre mbaañ ndee ina waɗi ‘‘petrol, e geɗe giɗɗe galɗinooje ɓurɓe alɗude e ɗaŋre men Ngaawe‘‘, ko ɗuum addi ɗii wittooji, baɗi faayiida sanne.
LikeLike
*‘‘geɗe goɗɗe galɗinooje…‘‘*
LikeLike
A jaaraama Ceerno Demmba, binndaɗe maa ɗee ina mbaɗi hupito nafoowo ngam almuɓɓe Fulfulnde-Pulaar…
LikeLike