Luumo defte Rewɓe mo Ndakaaru: Jinnda Dem nootiima e Innde Maatam e Rewɓe Fulɓe Winndere.

Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura  anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.

He biyɗe Amina Sek, puɗɗuɗo miijo yuɓɓinde luumo ngo o, rewɓe winndiyankooɓe ene keewi, ma ɓe ɓur teemedde ɗiɗo, kono ko seeɗe e maɓɓe tan nganndaa, kadi so luumooji defte bayɗi nii mbaɗii rewɓe ɓee keewaani jeyeede heen. Heewɓe e maɓɓe tinataa nii nde ɗi mbaɗata nde tawnoo ɓe keewaani noddeede heen. Heewɓe e maɓɓe so mbinndii ko kanum en kadi muulanta koye mum en, ndañataa muulanooɓe ɗum en. So a rewaani he Galle Caatirɗo (maison d’edition) noon, deftere maa heewaani hay hiiseede ni, saka ndokke ɗaa hurum winndiyanke.

 Daawal gadanal he ngooɗoo eɓɓo wonnoo ko yuɓɓinde mbaylaaji winndiyankooɓe rewɓe hakke yontere, rewɓe sappo e njoyo (15) njeyanooma heen. Fayndaare ndee wonno ko wallude ɓe ha ɓe mbaawa huɓindaade karallaagal mbinndiin, kadi ɓe njokkondiraɓe e galleeji caatirɗi, tawa so ɓe mbinndii ene daña muuleede. Caggal ɗiin mbaylaaji, ma roɓindo ballifanɗe kawtinaaɗe waɗe tawa wallifii ɗum en ko rewɓe jeyanooɓe he mbaylaaji ɗii ɓe, ɗum saate e ballal yuɓɓo halfinaango defte (direction du livre).

  Daawal ɗiɗimal ngal woni luumo defte rewɓe ngo Ndakaaru, ngal ene yaha haa ɓalɗe tati. Hakkunde wejo e njeeygu defte, maa rewɓe ɓee njeewtu kadi he ko toɗɗii coñce e ballifanɗe rewɓe.

Hapsatu Yero Dem Winndiyanke kadi daraniiɗo Bamtaare Ɗemɗe Ngenndiije

He luumo defte rewɓe ngo Ndakaaru, rewɓe sappo e njeetato (18) wallifiyankooɓe nootitiima heen. Ene jeyaa e maɓɓe Hajjaa Hapsatu Yero Dem mo Aañam Coɗay, ɓurɗo lollirde Jinndaa Dem. Kadi ko kanko tan nootitii heen e winndiyankooɓe ɗemngal Pulaar. Jinndaa ko ɓooyɗo daranaade ɓamtaare pinal Fulɓe e ƴellitaare ɗemngal Pulaar. O wallifiima defte jeeɗiɗi (7), ɗe ene kaala he toɓɓe keewɗe ceertuɗe. Ene jeyaa heen deftere makko nde tiitoonde mum woni: “Darnde Debbo Pullo E Ɓamtaare.” He nder mayre o holli heen darnde tiiɗnde nde debbo pullo jogii he nder renndo, kono kadi o woytiima no rafi jaŋde tonngiri ɓe hannde e waawde daraade ɗo ɓe poti ɗo haa ɓe mbaawa naftude renndo ngoo no haaniri ni. Sikke alaa, Jinndaa ɓooyii faamde, kadi etaade fammin’de wonnde janngude he neeniwal mum ko sodorde, te so rewɓe ɓee fof njannginaa-ma ma ɓe mbaawatno faggitaade gannde e karalleeje ɗe ene koybinanaɓe nguurndameeje maɓɓe; ɓe ɓura waawde addude nafoore he renndo maɓɓe. Nde tawnoo hayso rewɓe Fulɓe ko dariiɓe ne, faggudu aduna hannde oo, laaɓndi ko karalleeje kese ko ndeen oon tigi waawata faggitaade heen ko nafata.

  So alla, pinal e ɓamtaare ko toɓɓe ɗe Jinndaa ɓooyi dukande. Deftere makko adannde, yaltunde he 1991, nde tiitoonde mum woni: “Uddooji Maayo Senegaal.” Omo jaŋtoo heen fiyakuuji uddooji ɗi OMVS eɓɓunoo ngam ɓamtaare faggudu, rewrude he ndemaaji kesi ɗi ene lomtoo ndemaaji gaadanteeji ɗi, kadi e waawde yeeñtinde jeyngol (electricite) ummoraade he maayo Senegaal ngo. Ɗiin uddooji mawɗi sikke alaa, ene njogii rewam mawɗam he taarndi ndii, faggudu renndo ngo, e pinal mum. Sabu laamu nguu e fewjunooɓe eɓɓo ngoo suɓaade ndemaaji kesi ɗi ene lomtoo gaadanteeji ɗii waɗi, yimɓe diiwan o, alaa e sago ko maɓe paggitoo gannde e karalleje kese jahduɗe e mbaylaandi kesiri ndi. Ndeke noon, jinndaa kam jeertiniino wonnde hay ndema, ngawa, walla ngaynaaka ko tawruno ɗen maamiraaɓe men koo, saha nana ara ɓadiiɗo ne kay, mo janngaani waawataa ɗum gollaade.

Ko Gadanol Kono Rewii Laawol

Ko ngol ɗoo woni luumo maɓɓe gadano, kono yuɓɓinɓe ɓee ene taƴnii wonnde ngo yahrii no feewi. Geɗe keewɗe jowitiiɗe e deftere mbaɗaama toon he nder balɗe tati ɗe: batuuji, jeewte, e gostondiral miijooji hakkunde haralleɓe seertuɓe fannuuji ŋeeñal e pinal (natiyaagal, naɓaka, ngamri, e gaaci) ekn.

Nootaninooɗo Jaagorgal kalfinaangal Caaktirɗe, toppitiiɗo ko fayti e defte, Maalik Njaay, rokkii fodoore mum wonnde maa jaagorgal ngal duusondir e maɓɓe he ngooɗoo miijo. Sabu ko ɓe mbaɗata koo ene hawri e eɓɓo  yaajnude taragol defte (salon de lecture) ngo jaagorgal ngal yuɓɓinta he ooɗoo sahaa he dow wertaago leydi Senegaal ndii kala.

5 comments

Addu Yiyannde ma

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.