Kawtal Pelle Fulɓe noddii Pottital e jaayndeeji hannde to Ndakaaru.

Kawtal Pelle Fulɓe, fedde laawɗunde heɓtinaande he nder leydi Senegaal, kadi renndinnde pelle Fulɓe keewɗi waɗiino hannde pottital e jaayndeeji (point de press) ngam hollitde e laɓɓitinde yiyannde mum en he ko yowitii he toɓɓe keewɗe duketeeɗe he nder leydi Senegaal he ooɗoo saha. Ene jeyaa heen toɓɓere hol ko foti wonde dawrugol ɗemɗiyankeewol leydi ndii ngam ƴellitde ɗemɗe ngenndiije ɗee e rokkude ɗum en semmbe mo ene walla ɗum en he ƴellitaade e wontude ɗemɗe janngirɗe e gollirɗe, kono kadi alɗineede haa mbaawa tammbaade pine e gannde dowrowe. He ndeen toɓɓere, ene teskaa, hay seeɗa mo laamu nguu waɗata o, ɓuri wuuroraade tan ko to bannge Jolfe (ɗemngal Wolof) haysinno de to bannge kuule leydi ndii, ɗemɗe ngenndiije ɗee fof poti toon.

Kono jinngol laamu ngu e pellital fawde Wolof he dow ɗemɗe keddiiɗe ɗee wonaa ko suuɗi tuggude gila Senegaal jeyti ndimaagu mum dawrugol haa hannde. Ndeen toɓɓere haysinno nde wonaa hesere ne, won haalaluuji kesi e jaɓɓal laamu kesu ngu ngaddani ɗeen pelle faayre, haa jey sabaabu yiɗde ɓe jeertinde e reentinde laamu nguu e wiyde ene ƴetta won e pellitte he ko toɗɗi ɗemɗe ngenndiije ɗee, tawa fawaaki he potal walla jojjanɗe, adda jiiɓru he leyde he.

Toɓɓere wonnde kadi ko teskuya baɗaaɗo he eɓɓooji laamu kesu ngu e kuccam mum he ko yowitii e ƴellitgol faggude walla mbiyen dawrugol ɓamtaare faggudu (politque de développement économique).

He ndeen eɓɓaande laamu ngu ene fodi feccude leydi ndii he doŋe jeetati ɗe ɓe inniri doŋre- diwaal ɓamtaare faggudu (Pôle-region de développement économique). Ɗeen doŋe walla diiwe ngoni ɗee-ɗoo: Siin Saalum, Bawol, Kaasamaas, Waalo, Ferlo, Ɓunndu, Ndakaaru e Kayoor. Ko ɓuri teskinde he ɗee-ɗoo diiwe walla doŋe ko mbiyi ɓe innitiri heen doŋre kala ko ngootu e laamuuji ganni gonnooɗi he nder Senegaal ko adii laamu koloñal, kono en njiyaani heen Fuuta, ɓurnoongu yaajde e ɓooyde e majji kannji fof, tawi kanum naattinaa ko he Waalo e Ferlo. Wadde ɗuum ene jeyaa e ko ummini ɗee-ɗoo pelle ngam saataade ndee ɗoo juumre.

He ngaal pottital e jaayndeeji, hooreeji kawtal ngal, Alhajji Buubu Sanngoot, ƴettii konngol he inndi Kawtal ngal kala ngam hollitde ngoƴaaji e kulhuli ɗi kawtal ngal jogii he no ɓe puɗɗii yiyrude kuccam dawrugol laamu kesu nguu teeŋti noon he ko toɗɗi toɓɓi ɗiɗi ɗe kaalɗen dow ɗee. He nder haalannde yaajniinde, Alhajji Buubu Sanngoot, hooreejo Kawtal Pelle Fulɓe, siftinii ɗoosɗe e kuule leydi ndii keewɗe he ko yowitii he potal ɗemɗe ngenndiije ɗee kala, ko wayno kuulal tonngoode 78-60 ñalnde 28 Bowte 1978, biyngal ɗemɗe ngenndiije Senegaal ko jeegom, limtiraaɗe he nder doosɗe ngenndi ɗee fawaade deggondiral kelem (selon l’ordre alphabétique ) ko Joola (diola), malinkoore, pulaar, Seereraare, soninkoore e wolof  Ko hono noon ne kadi ɗee-ɗoo kuule le dekkere tonngoode 71-566 du 21 duujal 1971 kanum e kuulal tonngoode 2001-03 ñalnde 22 Siilo 2001, caggal nde tabitini wonnde ko Faraysinkoore woni ɗemngal lawakeewal leydi Senegaal(La langue officielle de la République du Sénégal est le français) ngal tabitinii kuulal dow ngal kono kadi ngalɓeydi ɓeydi heen e kala ɗemngal tafanaangal mbinndiin.

Hooreejo Alhajji Buubu Sanngoot teskinii wonnde, « ɗeen doosɗe e kule diiñiiɗe he mum en kala, seeraani denndaangal laamuuji laamiiɗi leydi Senegaal he ɗii duuɓi 24 jawtuɗi ene njaɓɓa ɗum en. »

Sabu laamuuji ɗii, o wiy : « Mbaɗii kala peewje ngam waawnude yimɓe ɓee he waɗtude ɗemngal Wolof tan ɗemngal gollorngal. Ɓe ndokkii Wolof 22 taskaram (emisoŋ) he kala fannu he RTS tawi ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee heen gootal fof, rokkaa tan ko taskaram gooto ngam rokkirde kabaruuji tuggude ñalnde Aaɓnde (Altine) haa Mawnde (Aljumaa) ; suɓaade Wolof e Faraysinkoore ngam kaalanɗe lawakeeje (les discours officiels) ; Wolof Faraysinkoore e Engel to AIBD, e nder TER, e Ndiwoowa Senegaal ; Wolof e Faraysinkoore he nder BRT inniraaɗo nii jooni « SUÑU BRT » ; ko Wolof huwtortee ngam innude porogaraamuuji laamu {Xeyu Ndaw Yii} ngam toɗɗaade nokkuuji, mahanteeje, gollorɗe laamuyankeeje ( des Sociétés publiques ou des Sociétés d’économie mixte) ekn… »

Hooreejo Kawtal Pelle Fulɓe o hollirii noon feldemo laamu nguu sabu jinngol mum he ɗemngal Jolfe firtaani fayndaare Kawtal Pelle Fulɓe ko riiwtude ngaal ɗemngal. Ala, kono Kawtal riiwti ko wiyde ene ƴellita Wolof tan he dow boomaare ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗe, potnooɗe kam en kala fotndeede rip.

«  Min laaɓndaaki so wonaa jojjannde nde doosgal leydi Senegaal 22 Siilo 2001 leeɓdini min. Min laaɓ ndii tan ko kuule e sarɗiiji ñaawaaɗi suudu sarɗiiji ngenndi amen yoo ciyne ndewe», o wiy kanko Alhajji Buubu Sanngoot.

« Wiyde ene ƴellita ɗemngal gootal tan, joña keddiiɗe ɗee no ɗemɗe diiwaaniyakeeje ni, walla nii so ɓooyii seeɗe momta ɗum en he dow leydi, ɗuum ene waawi haɗde deeƴre he nder leydi ndi, walla nii adda ceeriigu. Ndeke noon, ngam reende jam renndo e ngootaguu he nder Senegaal, ene haani ndartinon ngal jaɓɓal dawrugol ngal fotndaani, ƴetton peewje katojinɗe ngam deeƴnude hakkillaaji.

Fotndude ɗemɗe ngenndiije

Hooreejo Kawtal Fulɓe o eeriima laamu Senegaal he fotndude ɗemɗe ngenndiije Senegaal ɗee kala, he kala nokkuuji e fannuuji ɗo ɗe katojini huwtoreede, he dow ɗowtaare kuulal 2 doosgal leydi Senegaal ñalnde 22 Siilo 2001 he ko fayti he potal ɗemɗe ngenndiije binndaaɗe ɗe. O ɓeydi heen noon, gootal kala yoo heɓ fotde mum tuugnaade e keewal haalooɓe ngaal ɗemngal .

Ngam siynude ɗuum ko yoo laamu ngu waɗtu firde diskuraaji lawakeeji (des discours officiels) he ɗemɗe ngenndiije ɗee kala, so ɗuum alaa kam ɗemɗe jeegom (6) mawɗe gadiiɗe winndeede kadi keɓtinaa wonnde ko ɗemɗe ngenndiije ɗe ;

Ɓe mbayla kadi taskaramji RTS ngam ittude haa laaɓa ŋakkeende potal pawangal he dow ɗemɗe ngenndije keddiiɗe ɗee he nder taskaramji rts, kadi laamu nguu daroo he siynude wonnde rajooji e teleeji piriwe ɗii yoo kurmo ko waɗɗinaa he dow mum en ko, ɗuum woni yo ɓe ɓeydu ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee he nder taskaramji maɓɓe.

Huwtoraade he saanga joljole mawɗe ngenndiyeeje (ko wayno limtagol,suɓngooji walla naatgol raafiji daaɓooji…) ɗemɗe ngenndiije ɗee kala ngam mbele maa kala biyɗo leydi ndii waaw heɓde jojjannde mum en ɓurnde famɗude he ko fayti e humpiteede e wasiyeede, he nder kala yuɓɓooji piriwee, hirjinde he kuwtorogol ɗemɗe leydi ndii ɗe ngam mbele maa mo woni kala heɓ geɓal (feccere) mum e nafooje laamu nguu tawa ko he dow potal.

Sabu Kawtal Pelle Fulɓe goongɗinde wonnde ko Pulaar woni ɗemngal Senegaalnaawal ɓurngal heewde haalooɓe jeyaaɓe he mum, yanti kadi heewɓe ɓe ngona Fulɓe ene kaala ngal ko wayno leñɗi hoɗidiiɓe maɓɓe he diiwe ko wayno St. Louis Maatam, Tammbakunnda haa Kolda, waɗi e ngal foti wonde ɗemngal kuwtorteengal he nder yah-ngartaaji leydi ndi, ko wayno « Air Senegal), TER e BRT kanum e teerirde diwooje Beles Jaañ, ɗuum e kala porogaraamuuji payɗi arde.

Ene jeyaa kadi e hujjaaji ɗi ɓe laaɓndi walla bagginooje ɗe ɓe mbagginta laamu nguu, ko waylude falndeeji ɗemɗiyeeji (zonage linguistique) porograamuuji jaŋdeeji ɗi, tawa kadi ene wonndi e waɗtorde hakkille he ɗemɗe caasɗe mawɗe ɗee, ko wayno Pulaar jogingal defterdu alɗundu waɗndu fotde ujunnaaje sappo (10 000) deftere, tawi winndi ɗum en tan ko Fulɓe Senegaalnaaɓe e Muritaninaaɓe ;

Huwtoraade he saanga joljole mawɗe ngenndiyeeje (ko wayno limtagol,suɓngooji walla naatgol raafiji daaɓooji…) ɗemɗe ngenndiije ɗee kala ngam mbele maa kala biyɗo leydi ndii waaw heɓde jojjannde mum ɓurnde famɗude he ko fayti e humpiteede e wasiyeede, he nder kala yuɓɓooji piriwee, hirjinde he kuwtorogol ɗemɗe leydi ndii ɗe ngam mbele maa mo woni kala heɓ geɓal (feccere) mum e nafooje laamu nguu tawa ko he dow potal. Ko yoo laamu nguu fir he ɗemɗe ngenndiije ɗe, tawa wonaa Wolof tan, kala kaayitaaji baɗiraaɗi yoo ɓiyɓe leydi ndii kuwtoro.

Ƴellitde Ɗemɗe Ngenndiije

Ngam ɗemɗe ngenndiije ɗee mbaawa ɓamtaade e ƴellitaade alaa e sago, gaa-gaa yiɗe hooree mum e fasnaade ɗemngal mum, tawa ene waɗi kadi ngartam ɗam ene ɓeyda hirjinde yimɓe ɓee e gollanaade ɗemɗe ɗee. Tuugnaade he ɗumm, Kawtal ngal eerimaa laamu ngu e yuɓɓinde « Mbelnaare hooreejo leydi ngam ɓamtude golle conce e pinalyankooje ».

Naatnude jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee he nder duɗe lese-lese ɗe tuugnaade he ko binndi walla kuule ɗee kaali ko kam e semmbinde janngingol he ɗemɗe cowe (l’Enseignement Bilingue). Kono kadi, ko yoo dañɓe seedanfaagu he ɗemɗe ngenndiije ɓee mbaaw naattineede he gollorɗe laamu ɗe, tawa e ɓe mbaawa naweede ɓe ngollinoyee to diiwe maɓɓe walla e nokkuuji ɗo ɗemɗe ɗe ɓe keblaa he mum en ɗee ɓuri waawde haaleede.

Ɓamtude Ɗemngal Pulaar/Fulfulde

Ko wonaa tan geɗe jaŋtaaɗe dow ɗee, ko wayno ɓeydude Pulaar he ɗemɗe kuwtorteeɗe he yah-ngartaaji Senegaal, kam e rokkude ngal geɗel he rajooji e teleeji laamu ngu e priweeji ɗi, Kawtal ngal ɗaɓɓirii laamu nguu nde darantoo ɓamtude Pulaar/Fulfulde he nder dente Afriknaaje ko wayno CEDEAO e fedde ngootaagu Afrik. He toɓɓere sappoɓere he nder hujjaaji ɗi ɓe laaɓndii ko yoo laamu Senegaal ƴellit ɓamtaare ɗemɗe momti keeriije ɗe, teeŋti noon Pulaar mbele won kuwtorngal ngam jantondiral e ngootaagu Afriknaaɓe he nder wertaango CEDEAO he kala ɗo ngal haalatee he nder leyɗeele sappo e joy (15) kawtuɗe he ngoon yuɓɓo ɗee fof. Hono ndeen darnde kadi ene foti waɗeede to Fedde Ngootaagu Afrik walla dental (UA). Sabu tuugnaade he kuule UA biyɗe wonnde woni ɗemɗe lawakeeje kuwtorteeɗe he yuɓɓo ngo ko Arabeere, Engeleere, Faraysinkoore, Españool, Portugeere, Swahili (Siwaahili) e kala ɗemngal Afriknaawal.

Waɗde Fuuta doŋre- diwaal ɓamtaare faggudu

He toɓɓere mum sappo e joyaɓere (15ɓre) Kawtal ngal artii he toɓɓere ɓurnde dillinde Fuutankooɓe he oo-ɗoo saha, ɗuum woni Fuuta yejjiteede he nder eɓɓoore nde laamu kesu nguu jogii ngam siñcude doŋe ɓamtaare faggudu he nder wertaango leydi Senegaal kala walla wiyde ene taayna Fuuta he nder doŋe goɗɗe ko wayno Walo, Ferlo, e Ɓunndu.

Kawtal ngal eeriima laamu nguu nde waɗata Fuuta doŋre ɓamtaare faggudu heeriinde, wonndude e ko ɗuum laaɓndii to bannge mbaylaandi tawi koko yowitii e ndema, ngawa e ngaynaaka, tawa kadi e ndi heddodoo e inɗe laamuuji mayri gaadanteeji.

He nder ɗuum ɓe ciftinii eɓɓooji keewɗi ƴettanooɗi he nder Fuuta ɗi ngollaaka walla njoofnaaka ko wayno ittude jookre Hakkunde Maaje e Jeeri Fuuta, Mahgol Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Suleymaan Ñaŋ, jokkitgol golle Resirdu Fulɓe Aañam, kono e ɗaɓɓaande ngam waɗtude falnde Podoor Diiwal.

Toɓɓe goɗɗe kadi keewɗe kaalaama toon hayso en mbaawaani ruttanaade ɗe kannje fof, kono he kono pelle yuɓɓinooɓe kawtal ngal, ko wayno PAAFAL, kollii weltaare mum en he no pottital e jaayndeeji ngal yahri ni. Ɓe njettii Alhajji Buubu Sanngoot gardinanooɗo golle ɗee, kadi haali he inɗe pelle ɗee kala. Ɓe kollirii ɗum-ɗoo ko gootal tan e taaɓe ɗe ɓe nganniyii yaɓɓude ngam jeertinde laamu kesu ngu, kono kadi e weeɗde ɗum junngo ngam kaaldigal nuunɗungal mbaawngal jibinde peewje e peccorɗe gaddooje safaare he toɓɓe kaalaɗe dow ɗee. E ɓe njogii fiɓnde tiiɗnde e pellital daaraade haa ɗii-ɗoo ngoƴaaji ndañanee feewre no safriraa.

Eɓe eeroo noon denndaangal Fulɓe Senegaalnaaɓe nde ndentata, ndarodoo ngam jojjitde hakke ɗemngal ngal e heɓtande ngal geɓal maggal, ko noon ne kadi ɓe eeriima kala ɓiy Fuutanke he sippiro wonaa ngo ngo ngam waɗde fuuta doŋre Ɓamtaare Faggud.

Addu Yiyannde ma

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.