Category Archives: Gannde Kese

Ko añɓe Pulaar taƴata Kanaaluuji men Youtube walla ko welsindaare?

Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo pullo jiɗɗo pinal Fulɓe e ɓamtaare ɗemngal Pulaar woni, ene suninoo no feewi e nande wonnde taƴooɓe njanii kadi he gooto e kanaaluuji Pulaar nder Youtube. He lewbi jawtuɗi ɗii, eɗen nganndi, ko kanaal Piindi TV taƴooɓe ɓee njannoo kadi celni ɗum laawol. Waɗti so a naatii he Piindi cuppitoytoɗaa ko he kanaal goɗɗo.

Jokku Taro

Hiisiwal-Mathematique- he Pulaar, jaltugol deftere hesere nde Dr Muhammudu F. Sih

Caggal defte makko  Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.

Jokku Taro

Mbayliigu pinal e ƴellitaare ganndal: Jubbannde he Daartol Encyclopédie.

Ko ñalnde 01/07/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d’Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo.

Jokku Taro

Ƴellitaagol Aadee e Neɗɗaagu Mum, ko tiitoonde deftere he fannu Fittiyaagal- psychologie- he ɗemngal Pulaar

Kala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.

jokku taro

Cowogol e Kosamɗingol: Ko deftere fanniinde, nde mo woni kala, dewbo e gorko, ene hatojini he mum.

Cowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan’de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.

jokku taro

Firo Al-Qur’aan he Ɗemngal Pulaar, Muulngo Numérique/digital

Firoojo deftere Allah, Al-Qur’aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde “Amma”. Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur’aana he karallaagal numérique/digital.

jokku taro
« Older Entries