Category Archives: Defte

Ɓe Ceerataa, Wallifannde hesere Demmbel Sal yaltii nana he jeeyirɗe Defte.

Ɓe Ceerataa, ko tiitoonde deftere pentol yaltunde jooni, nde wallifiyanke dowluɗo o, Demmbel Sal fawi kadi he juuɗe tarotooɓe coñce Pulaar. Mo inni hannde coñce Pulaar kala hakkillaaji Fulɓe fof ngadatoo yahde ko he Alasan Muntagaa Sal ɓurɗo lollirde Demmbel Sal, joom “Ɗam Alla Adii Ɗam Dennde”, go’o e ɗiɗi, joom Dimo e Daw-law, defte jafnirteeɗe sukaaɓe hannde he nder renndo Fulɓe kala; cuynirteeɗe mette mawɓe, jalnooje, goynooje, kono kadi udditirteeɗe yeewtere, kala ɗo Haalpulaar ndenti.

Hannde kadi Demmbel addanii en tiitoonde hesere pul: “ƁE CEERATAA”, tawa ko ɓulnaande he teskuyaaji nguurndam. Teskuyaaji ɗi gooto e men kala wuurata, kono ɗi, he dokke alla, ko demmbel tan waawi yinaade haa e nder luggere mum en o yaltina toon maanaaji baawɗi wallude en he faamade holi jotondiral men he ɗii teskuyaaji nguurndam, haa gooto men kala waawa yiytaade hoore mum he ɗeen joljole nguurndam. Tawa kadi o sañi ɗum ko he Pulaar bayɗo no limmbam.

Ɓe Ceerataa ko deftere pentol walla miilol, hono no wallifiyanke o suɓii noddirde ɗum ni, etatoonde sorde he nder hakkille mo nde aywinta o, Nafisatu, mbele ma o ƴoog toon miijooji mum e co’anɗe mum, ngam o waawa faccirirde ɗum kaa ngonka mum peeñka he guural:

Nafisatu ene jooɗii he damal naatirde huɓeere mum, omo ɓarfinii he lesdi, o wertaani, o fawaani hay huunde he ndee hoore sañtaande baŋnge ene heddii baŋnge. Nduu sukudu woɗɗitiindu edda ndoondi ene ɓaɗtoo ndaneewu no wiro hartaako. Omo fawi juŋngo he hakkille omo yuŋnginii. Alla tan anndi ɗo o woni, kono o alaa ɗo! Teew e ƴiiƴam ene ngona he nokku tawa ko woni neɗɗo koo, koko woɗɗitii. Ko ɗuum woni ɗo, Nafisatu teew e ƴiiƴam o ene ɗo he ngal damal, he oo beetawe baggo, kono yiila o yahii, hakkille o seertii e ɓanndu ndu oorii, yoo Alla newnu jofaango tawa coŋngooji ene ngoppi.”

Ŋaro Caggal

Muuli deftere ndee ko Goomu Muulngo Defte Pulaar Terɗe Tabital Pulaaku Americas. Ko ɓiyɓe Fulɓe ɗanniyankooɓe wuurɓe to Dowlaaji Dentuɗi Amerik, yiɗɓe addude ballal mum en he ɓamtaare ɗemngal Pulaar rewrude he wallude mbele ɗemngal ngal ene alɗira defte he gannde.

“Annabi Ɓaleejo” ko tiitoonde deftere hesere nde Abuu Sih wallifii yaltunde ko ɓooyani. Kono hol ko nde haalata?

Hay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur’aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder Qur’aan, “Min nelaani annabi so wonaa tawa ko he ɗemngal koreeji (leñol) mum en”, (Qur’aan 14:4) ene addana en wiyde ɓayde ɓaleeɓe ko leñɗi jooma en ɗemɗe, tawat nelaaɓe jippinooma he maɓɓe. Kono sabu coñce Islaam (Arabeeɓe) woownude hakkillaaji men wonnde neɗɗo ɓaleejo ko maccuɗo kadi nelaaɓe e annabaaɓe jaŋtateeɓe he Qur’aan ɓee kala ko Yahuudyankooɓe walla Arabeeɓe waɗi juulɓe ɓaleeɓe ene koɗni he hakkillaji mum en wonnde annabaagal e nelal ko ɗiin leñɗi tan keerorii ɗum.

jokku taro

Cowogol e Kosamɗingol: Ko deftere fanniinde, nde mo woni kala, dewbo e gorko, ene hatojini he mum.

Cowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan’de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum.

jokku taro

Firo Al-Qur’aan he Ɗemngal Pulaar, Muulngo Numérique/digital

Firoojo deftere Allah, Al-Qur’aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde “Amma”. Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur’aana he karallaagal numérique/digital.

jokku taro

Duuɓi sappo e go’o caggal ko Murtuɗo maayi haa jooni defte makko muulaaka.

Ko he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go’o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin’de ɗemngal Pulaar.

Jokku taro

Ko addi Pesooɗe he binndol Pulaar?

Fulɓe Gila Heli e Yooyo Haa Fuuta Tooro, ko tiitoonde deftere Porofosoor Abubakri Muusa Lam mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Seek Anta Joop Dakaar, wallifii yaltunde ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko tataɓere winndaande e ɗemngal Pulaar.Eɗen nganndi o mo wallifii defte keewɗe e ɗemngal Farayse tawa kadi koko yowitii e daartol Fulɓe e iwdi mum en.

jokku taro
« Older Entries