Category Archives: Wallifo

Gine, Labe mawninii hannde jaltugol deftere daartol Nguurndam Ibrahima Kaba Bah.

Ko he nder galle geñgol Ɓuuɓa Ndiyam he nder Labe, kawrital mawngal waɗi hannde Hoorebiir 22, Morso 2023, ngam mawninde ciifgol deftere joyaɓere winndaande he nguurndam o toowa ganndaljo, jannginoowo fanniiɗo Alhajji Ibraahiima Kaba Bah. Yuɓɓini ngaal kawrital ko taani makko Aysatu Bah ummoriiɗo to Kanada tawi kadi ko he tawtoreede toowa ganndal en e wallifiyankooɓe Laginenaaɓe e Fuuta Jalonnaaɓe heewɓe yantude e ɓesngu makko, kanko Ceerno Ibraahiima Kaba Bah.

Jokku Taro

Ɓe Ceerataa, Wallifannde hesere Demmbel Sal yaltii nana he jeeyirɗe Defte.

Ɓe Ceerataa, ko tiitoonde deftere pentol yaltunde jooni, nde wallifiyanke dowluɗo o, Demmbel Sal fawi kadi he juuɗe tarotooɓe coñce Pulaar. Mo inni hannde coñce Pulaar kala hakkillaaji Fulɓe fof ngadatoo yahde ko he Alasan Muntagaa Sal ɓurɗo lollirde Demmbel Sal, joom “Ɗam Alla Adii Ɗam Dennde”, go’o e ɗiɗi, joom Dimo e Daw-law, defte jafnirteeɗe sukaaɓe hannde he nder renndo Fulɓe kala; cuynirteeɗe mette mawɓe, jalnooje, goynooje, kono kadi udditirteeɗe yeewtere, kala ɗo Haalpulaar ndenti.

jokku taro

Luumo defte Rewɓe mo Ndakaaru: Jinnda Dem nootiima e Innde Maatam e Rewɓe Fulɓe Winndere.

Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura  anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.

Jokku Taro

Hiisiwal-Mathematique- he Pulaar, jaltugol deftere hesere nde Dr Muhammudu F. Sih

Caggal defte makko  Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde.

Jokku Taro

Mbayliigu pinal e ƴellitaare ganndal: Jubbannde he Daartol Encyclopédie.

Ko ñalnde 01/07/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d’Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo.

Jokku Taro

Ƴellitaagol Aadee e Neɗɗaagu Mum, ko tiitoonde deftere he fannu Fittiyaagal- psychologie- he ɗemngal Pulaar

Kala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno.

jokku taro
« Older Entries