Category Archives: Daartol Islaam

Islaam e Pinal Fulɓe: Ndee deftere ko nde haala mum jogori haaloyeede ko juuti haa e yontaaji Payɗi

Islaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: “Ñaawoore” e “Firtaare”, Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.

jokku taro

Nana Asma’u, dewbo Pullo kaɓananooɗo Wellitaare dewbo duuɓi 100, ko adii dillere Feminisma

Nana Asma’u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo.

Jokku taro

Juulade Taaske walla juulde layya: Hol ko woni Iwdi mum

He nder Aduna Allah oo kala hannde, juulɓe ene mawnina ñalawma juulde Taaske1 walla mbiyen Juulde Layya. Juulɓe ene mawnina ñalawmaaji keewɗi, ko wayno Juulde Koorka, Haaraan, walla won he nokkuuji Mawluuda, (jamma jibineede Nelaaɗo Allah) kono ko Taaske woni juulde ɓurnde mawnude he nder juulɗeele Islaam. Juulde Taaske ene hawrita e hijjoore to Makka, wooturo he jookli Islaam.

jokku taro

Tumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.

He duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa’ida e Da’is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.

Jokku taro

Firde gannde joom en pine ganniije: Hol ballal Baytul Hikmah he ƴellitaare ɗemngal Arab.

Ɗemngal Arab ko adii Islaam:

Ibn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur’aan adii won’de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndam Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal Ibraaniyya (Hebreu). Ko waawi heen won’de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji.

jokku taro

Seyku Usman Dan Fodio: Noddaandu Islaam e Mbayliigu Dawrugol

Waaju e Noddaandu (Da’wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da’wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.

Jokku Taro
« Older Entries