Islaam e Pinal Fulɓe: Ndee deftere ko nde haala mum jogori haaloyeede ko juuti haa e yontaaji Payɗi

Islaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: “Ñaawoore” e “Firtaare”, Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.

So Alla, en cuusa wiyde Bacca Bah winndii deftere nde hono mum suuwaa tawo winndeede he ɗemngal Pulaar gila nde filñitaare guurtingol ɗemɗe ngenndiije Afrik ngummanaa, teeŋti noon e ɗemngal Pulaar, kono kam eɗen mbakkilii wiyde ko nde lobbere he nder defte Pulaar.

Islaam e Pinal Fulɓe ko deftere daartol, ko nde deftere diine, kono tigi-rigi oo ko nde deftere renndoyeewal Fulɓe (Sociologie Pulaar).

Gaagal ganndal luggal ngal wallifiyankee oo jogi he pinal leñol Fulɓe, aadaji mum en, e daartol mum en, o hollirii kadi he nder deftere hee won’de mo kumpitiiɗo pine keewɗe e aadaji mum en, yantude e won’de mo dewindiiɗo toɓɓe ɗe dukooji mum en ɓurii iiñcude hannde he nder batuuji (circles) annduɓe e jaayndiyankooɓe he nder aduna he. Ɗuum woni maccungaagal, jojjannde dewbo, ngañam-leñamaagu, waɗboniyaagal e innde diine, ekn…

“Haalde haala diine, winndiyanke o wiyi en, “ko huunde nde weeɓaani. Saabii ɗuum tan ko diine, e ko ɓuri heewde, wiyetee ko ummii ko to Joomiraaɗo. Huunde ummiinde to joomiraaɗo noon foti tan ko jaɓeede ko aldaa e naamnaade [hol] sabaabu? Kono diine kadi kala baawɗo won’de, jippotoo ko e yimɓe. Te ɓeen yimɓe ko jooma en pine, aadaaji, cosaaan e finaa-tawaaji donaaɗi. Ɗuum fof noon heen sahaaji ene jillondira e ko ummorii to Joomiraaɗo ko haa yimɓe ɓee ina mbaawi ronkude seerndude hakkunde ko yimɓe ɓee njeyani koye mum en e ko ummi to Joomirraɗo ko.”

He jiyɗe Bacca Bah, ko ɗuum tigi heɓtii Fulɓe e leñɗi Afrik ɓaleeɓe caggal nde ɓeen naati he diine Islaam. Yoga he ko ɓe njogitii ko diine Islaam wonaani so wonaa aadaaji Arabeeɓe. Foti noon ko aadaaji maɓɓe gila ko adii Islaam walla ko pewje maɓɓe ɗe ɓe penti ngam hoonaade he dow leñɗi goɗɗi e yiɗde tabitin’de neɗɗaagal maɓɓe he dow mum en. Wallifiyanke oo rokkii heen yeruuji keewɗi ko wayno no Arabeeɓe njiɗiri jaalɗin’de ɗemngal Arab he dow juulɓe kala, rewrude e diine Islaam; ko kanngal juuldatee, duwortee, janngirtee, Khuɗbirtee hayso tawii joom mum en nanataa paamata ko haaletee he ɗemngal Arab.

Yoga e aadaaji maɓɓe ɗi paggiti ɗen eɗen njogitii ko diine Allah tawa ko huunde reɓnde haa naati he diine he kono wonaa heen jeyanoo sabu ko ɗoon diine o tawi ɗum. Ko wayno maccungaagu, yaw e ŋakkende hurum e dewbo, lesɗinde kala neɗɗo mo wonaa koye maɓɓe; hiitoraade ko ɓawli, ekn…

So goonga, wallifiyanke oo ene siftina en tan wonnde, ɗuum wonaa rafi Arabeeɓe tan. Ala, ko kamɓe e tuubakooɓe fof ndenndi ɗiin jikkuuji kaantoriɗɗi.

En mbaawaa jaŋtaade ɗoo denndaangal toɓɓe ɗe wallifiyanke oo yeewtata he nder deftere mum ndee, nde tawnoo alaa ko o heddi ko o memaamni e renndo fulɓe e kuuɓal, Fuutankooɓe haa ɓuri teeŋtude. Gila e iwdi Fulɓe, diineeji mum en ɓooyma, naatgol mum en he Islaam, pine mum en, finaatawaaji mum en, laamuuji mum en ko adii Islaam haa yettii laamu Tuubakooɓe. Cañu renndo Haalpulaar en, gila e kinɗe haa e fecciram-gollaagu; jaŋde Islaam he nder renndooji Fulɓe e defte janngateeɗe he nder Fuuta. Mbaydiiji dewle Fulɓe, pijirlooji e naalankaagal he nder renno Haalpulaar en. Geɗel heen fof ne, winndiyanke oo haɗaani tan e jaŋtaade e faccirde ko woni maana mum, kono kadi o waddii heen duttorɗe wonan’de kala jiɗɗo yaajnaade e wiɗtude heen ko ɓuri luggiɗde. Ɗum-ɗoo fof noon, Ceerno Bacca Bah renndindin ɗum o tonngi ɗum ko he fiɓnde wooteere, ɗuum woni wiyde ko ɗemngal woni daabaa pinal. So leñol waasii ɗemngal mum waasii neɗɗaagal mum. So alla, neɗɗɗo fof ene waawi janngude kala ɗemngal ngal o wela, kono omo haani janngude e winndude he ɗemngal makko so omo yiɗi tabitin’de ndimaagu makko e neɗɗaagal makko. Sabu so neɗɗo janngi ɗemngal jananal o waawa daɗde e huwtoraade won e jiyanɗe mum en, hayso tawii ɗeen jiyanɗe ene ustamo. Ceerno Bacca rokkirii heen yeruuji keewɗi, teeŋti e no Arabeeɓe e Tuubakooɓe kuwtortoo konngol ko ɓawli ngam askitin’de he mum kala bonannde walla kiite.

Ceerno oo ko ganndo, biɗtuɗo, kono ene teeŋti e makko kadi won’de nuunɗuɗo, mo hulataa haalde yiyannde mum hayso tawii omo anndi ɗuum maa wood ɓe weñori. Sikke alaa, Islaam e Pinal Fulɓe maa ñiklu almuudɓe Pulaar heewɓe softina ɗum en e luggiɗinaade he ganndal.

Wallifiyanke o:

Bacca Bah, wallifiyanke Pulaar

Bacca Bah, nganndiraaɗo kadi Huseynu Bah, jeyaa ko wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Jamaa Alwaali, ko he falnde Podoor, diiwal St. Louis he nder leydi Senegaal. O janngii Quraana he seernaaɓe heewɓe kono o heɓi kaayit (Lijaasa) ko e juuɗe Ceerno Abdul Qaadiri Lih to Ciloñ. Caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi to duɗal Ceerno Muhammadu Bookar Kan, ko toon o ɓaari Sariya, o janngi ɗemngal Arab (Lugha e nahwu). Caggal ɗuum o yahi leyɗeele Arabeeɓe, Libi e Qatar, o janngi haa o dañi Seedanfaagal (licence) he Engele. O jokkoyi jaŋde makko to leydi Farayse haa o dañi Maitrise e D.E.A, fof e he Engele. Ko ndeen o arti Senegaal o fayi Duɗal Kebloowal Jannginooɓe (Ecole Normale Superieure), caggal heblo duuɓi ɗiɗi, o wonti jannginoowo he duɗe hakkundeeje(Lycée) he nder Senegaal.

Ceerno Bacca Bah wallifiima defte ɗiɗi fento he ɗemngal Pulaar. Ɗeen ngoni: Ñaawoore, muuli ɗum ko ARED, e Firtaare, muuli ɗum ko edition Nanondiral (2002).

8 comments

Addu Yiyannde ma

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.