Category Archives: La Guinee

Gine, Labe mawninii hannde jaltugol deftere daartol Nguurndam Ibrahima Kaba Bah.

Ko he nder galle geñgol Ɓuuɓa Ndiyam he nder Labe, kawrital mawngal waɗi hannde Hoorebiir 22, Morso 2023, ngam mawninde ciifgol deftere joyaɓere winndaande he nguurndam o toowa ganndaljo, jannginoowo fanniiɗo Alhajji Ibraahiima Kaba Bah. Yuɓɓini ngaal kawrital ko taani makko Aysatu Bah ummoriiɗo to Kanada tawi kadi ko he tawtoreede toowa ganndal en e wallifiyankooɓe Laginenaaɓe e Fuuta Jalonnaaɓe heewɓe yantude e ɓesngu makko, kanko Ceerno Ibraahiima Kaba Bah.

Jokku Taro

Hol ko tonngi ɗemngal Fulfulde?

A jaaraama foti moodibaajo mawɗo, Ceerrno Tafsir Balde, e ɗii miijooji maa kelɗuɗi. Miɗo anndi aɗa woowi hirjin’de ɓiyɓe Fulɓe ɓen, no ɓe waɗtiranta hakkillaaji maɓɓe he ɗii piiji. Ɗum woni huwtoraade ɗemngal men ngal kala ɗo heɓuɗen fartaŋŋe (opportunity)kadi hirjinen sukaaɓe ben yiɗude ngal e suusude golloraade ngal. Miɗo anndi jaaɓihaaɗtirdeeji ɗin ka Senegaal e ɓe okkaa yamiroore si almuɗɓe ɓen faalaama e ɓe waawi huwtoraade ɗemɗe maɓɓe neeniije ɗe fi winndugol Master. Kono mi annda so won winndooɓe ka Pulaar. Eɗen anndi ko fulɓe tun woni ka duɗe jaaɓi haaɗtirde Senegaal, almuuɓe ɓen e moodibaaɓe fu ko kamɓe. Kono ɓe alaa e gollirde ɗemngal maɓɓe ngal fes. Ko so Wolofaaɓe ɓee fuɗɗike winndude enen kadi wonen e sonkude.

Teddungal

Mi holluno ka wiɗto am jaŋtaago ɗoo, wonde ka duɗal-mawngal ngal Obafemi Awolowo Najeeriya woni ko daranii ɗemngal Yoruba ngal haa ka waɗtaa winndireede wiɗtooji Master e Doktoraa gila hitaande 1980 fewndo ko ndaarto arano waɗanaa wiɗto Master e ngal duɗal-mawngal, duuɓi sappo ɓaawo mu’un -e maanaa hitaande 1990- taalibaajo goo kadi ndaartuno wiɗto makko PhD e ngal duɗal Obafemi Awolowo winndiraango ɗemngal Yoruba. Ɗum haaɗaali fewndo ontuma, sabu hino woodi haa fewndo ɗoo wonɓe waɗde wiɗtooji mu’un e ngal duɗal-mawngal hara ko e Yoruba winndiraa.

Mi holli kadi wonde duɗe-mawɗe goo –wano jaaɓi-haaɗtirde nden Egerton (Egerton University) Kenya udditii laawol fii heɓugol Doktoraa e Falsafa (philosophia) ka ɗemngal Swahili.. haa no mi rewtiri Ecopii ka ɗemngal Amhariya ngal jogii nokkuure mawnde ka jaaɓi-haaɗtirde Addis Ababa, sabu himmirgol wiɗtooji Master e Doktoraa ka ɗemngal Amhariya…

Ko goonga, koo ko jaŋtaa dow ɗoo fof ko eɓɓooje duɗe-mawɗe ɗen, kono (id…

View original post 266 more words

Hoore Fulɓe nden ko leydi Gine woni?

Ndee ɗoo winndannde egga ko to Blog Teddungal. So aɗa yiɗi jokkude taraade winndannde ndee tappu ɗo “Jokku Taro” ma nawe to lowre maɓɓe.

Teddungal

Hina wi’eede Seeku Tuure wi’uno, fulɓe ko Mboddi Afrik, hoore nden ko Gine woni, o taƴaynde!. Hay si Seeku Tuure waawaano taƴude hoore nden ne; o tappiinde kam haa nde naawni fota, ko waɗi mi wi’ude noon, ko si en ndaari ngonka fulɓe kan e nder leyɗe Afrik ɓe woni ɗen, en taway alaa ka ɓe mari ɗuuɗal wano ɓe mardi ɗuuɗal Gine non, hiɓe ɗuuɗi limoore, hiɓe jogii marɓe jawdi, hiɓe mari jaŋnguɓe jandeeji ɗin fow, Diina, ganndal, dawrugol e gannde luttuɗe ɗen fow…

Kono ɗun fow haɗaani hiɓe joñii tawo nder Gine, ɓe waawaani laamaade maa tawtoreede e laamiiɓe ɓen! Ɗun ina gasa tawa ko Seeku Tuure raɗinooɓe kon; ina jeya e sabuuji mun.

Seeku Tuure wi’uno, fulɓe ko Mboddi Afrik, hoore nden ko Gine woni, o taƴaynde!

Kono kadi hiɗen foti yiilaade sababuuji goo nder fulɓe ɓen. Si en ndaarii leƴƴi Afrik maa leƴƴi Aduna kan fof…

View original post 558 more words