Category Archives: Coñce

Ɓe Ceerataa, Wallifannde hesere Demmbel Sal yaltii nana he jeeyirɗe Defte.

Ɓe Ceerataa, ko tiitoonde deftere pentol yaltunde jooni, nde wallifiyanke dowluɗo o, Demmbel Sal fawi kadi he juuɗe tarotooɓe coñce Pulaar. Mo inni hannde coñce Pulaar kala hakkillaaji Fulɓe fof ngadatoo yahde ko he Alasan Muntagaa Sal ɓurɗo lollirde Demmbel Sal, joom “Ɗam Alla Adii Ɗam Dennde”, go’o e ɗiɗi, joom Dimo e Daw-law, defte jafnirteeɗe sukaaɓe hannde he nder renndo Fulɓe kala; cuynirteeɗe mette mawɓe, jalnooje, goynooje, kono kadi udditirteeɗe yeewtere, kala ɗo Haalpulaar ndenti.

Hannde kadi Demmbel addanii en tiitoonde hesere pul: “ƁE CEERATAA”, tawa ko ɓulnaande he teskuyaaji nguurndam. Teskuyaaji ɗi gooto e men kala wuurata, kono ɗi, he dokke alla, ko demmbel tan waawi yinaade haa e nder luggere mum en o yaltina toon maanaaji baawɗi wallude en he faamade holi jotondiral men he ɗii teskuyaaji nguurndam, haa gooto men kala waawa yiytaade hoore mum he ɗeen joljole nguurndam. Tawa kadi o sañi ɗum ko he Pulaar bayɗo no limmbam.

Ɓe Ceerataa ko deftere pentol walla miilol, hono no wallifiyanke o suɓii noddirde ɗum ni, etatoonde sorde he nder hakkille mo nde aywinta o, Nafisatu, mbele ma o ƴoog toon miijooji mum e co’anɗe mum, ngam o waawa faccirirde ɗum kaa ngonka mum peeñka he guural:

Nafisatu ene jooɗii he damal naatirde huɓeere mum, omo ɓarfinii he lesdi, o wertaani, o fawaani hay huunde he ndee hoore sañtaande baŋnge ene heddii baŋnge. Nduu sukudu woɗɗitiindu edda ndoondi ene ɓaɗtoo ndaneewu no wiro hartaako. Omo fawi juŋngo he hakkille omo yuŋnginii. Alla tan anndi ɗo o woni, kono o alaa ɗo! Teew e ƴiiƴam ene ngona he nokku tawa ko woni neɗɗo koo, koko woɗɗitii. Ko ɗuum woni ɗo, Nafisatu teew e ƴiiƴam o ene ɗo he ngal damal, he oo beetawe baggo, kono yiila o yahii, hakkille o seertii e ɓanndu ndu oorii, yoo Alla newnu jofaango tawa coŋngooji ene ngoppi.”

Ŋaro Caggal

Muuli deftere ndee ko Goomu Muulngo Defte Pulaar Terɗe Tabital Pulaaku Americas. Ko ɓiyɓe Fulɓe ɗanniyankooɓe wuurɓe to Dowlaaji Dentuɗi Amerik, yiɗɓe addude ballal mum en he ɓamtaare ɗemngal Pulaar rewrude he wallude mbele ɗemngal ngal ene alɗira defte he gannde.

Luumo defte Rewɓe mo Ndakaaru: Jinnda Dem nootiima e Innde Maatam e Rewɓe Fulɓe Winndere.

Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura  anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe.

Jokku Taro

Toronto, Kanada: Maayo defte lomtiima diiraali werlaaji e ñiddeende mum en he dow kallu

Diɗɗal gootal ŋeeñalyankooɓe (artists) mbaylii kallu he nder Toronto, mbaɗi ɗum maayo ñilkoowo defte ngam haɓaade ñiddeende e yah-ngartaa werlaaji. Ngooɗoo wejo, ngo tiitoonde mum wonnoo “Hakkunde coñce e Yah-ngartaa” yuɓɓinnoo ɗum ko diɗɗal ŋeeñalyalkooɓe suuɗiiɓe biyeteengal Luzinterruptus jeyaaɓe Madrid leydi Espaañ.

jokku taro

Djaili Amadou Amal, Wallifiyanke Pullo dowlinɗo Coñce Fulɓe hannde he nder Aduna o.

He yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel “Prix Gancour des Lycéens” 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar/fulfulde kadi addan’de ɗum en winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre he coñce Pulaar.

jokku taro