Category Archives: Joljole

Raki Jallo mo Arɗo e Jeyla ene Fayta Piindi TV

He nder yeewtere mum, “Debbo Afrika”, Sali Jah jaɓɓiima koɗo tedduɗo kadi hoodere he nder mago Pulaar, oon woni Raki Jallo ɓurɗo anndireede innde mum magiyanke “Jeylaa”. He nder yeewtere maɓɓe, magiyanke oo habri wonnde omo jogori tawtude Piindi TV ko ɓooyata, tawa o arata ko wonde ɗowoowo yeewtere “Njuddu Jeeri”, nde ɗowatnoo ɗum Ummu Jeng, ceertuɗo e Piindi ko ene wona jooni lebbi jonɗi. Njuddu Jeeri ko yeewtere welnde kadi nde loowdi mum joginoo faayidaaji keewɗi. Ko adii fof ko nde yeewtere njalniika, nde tawnoo ko Pulaar waynoon. So a bonni hito alkulal Pulaar tan helmere ndee wayloto kadi so ɗuum waɗii heewi ko jalnaade. Faayida goɗɗo o ko eɗen njannga he nder yeewtere ndee hol ko addanta sukaaɓe men jibinaaɓe he nder gure ɗe ɗemngal Pulaar njaalaaki ɗee, ronkude waawde Pulaar haa moƴƴa. Heen sahaaji ko joom-mum en waasde haalaneede Pulaar he nder galleeji mum en, waasde fijudude e Haalpulaar’en, walla waasde naweede to diiwe Fulɓe ɗo jibnaaɓe mum ngiwi too, ko wayno Fuuta, Fuladu, Ɓunndu, walla Ferlo, haa ɗemɗe mum en ngoosa he Pulaar. Yeewtere ndee kadi ene hirjina yoo njuddu jeeri en cuus haalde Pulaar hayso ene njale, yoo ɗeɗɗu gacce, kaala ɗemngal ngal kadi paarnoroo ngal sabu ko ngal jey mum en, ko ɗemngal mum en. Ɗuum noon ko huunde heewnde feeñde he nder yeewtere he. Arooɓe he yeewtere ndee ɓee, heewɓe heen ene keewi hollirde wonnde haysinno Pulaar mum en ene loggi ne, ko Fulɓe yiytotooɓe koye mum en he Haalpulaargal, kadi ɗuum njogitorii koye mum en. Wadde, Njuddu Jeeri, eɗen mbaawi wiyde, ko yeewtere hakkunde Pulaar e ɓiyɓe mum, ɓiyɓe jogoraaɓe ko welsindiiɓe neeniwal mum en walla nii hulanaaɓe wonnde njaɓɓi ko he felo saayde e wontude terɗe baasaaɗe leñol mum en. Kono kamɓe ne ɓe njogitii ko koɓe joñaaɓe ɓe kiisaaka e leñol mum en. Hayso he nder ɓerɗe maɓɓe eɓe njiɗi kadi e ɓe pasnii neeniwal maɓɓe ne, kala nde ɓe kaaldi e woɗɓe ɓee  ɓeen njalat ɓe kadi njaggiraɓe no ŋakkuɓe ɓe timmaani ni. Ndeke so tawii fayndaare yeewtere Njuddu Jeeri, ko fooɗtude yahnooɓe mbele ene ngarta,  yo ɓe ɓeydu heen hirjinde tawtaaɓe ɓee ne yoo njaɓ jaɓɓaade. So yahnooɓe ngartii ko yoo mbertane leece, mbertanee jeece mbele ene ndaña no njooɗori, nde tawnoo Pulaar ene hatojini e ɓesngu mum kala.

Jaaraama Piindi

 So Piindi rokkii, sukaaɓe men haralleeɓe e jooma’en ñeeñal, fartaŋŋe waawde wuurde he dokke Allah ɗe Allah waɗi e mum ɗe, eɗen mbaawi wiyde Piindi waɗii ko ene yettee.  Gaa-gaa fayndaare mum wonde weltinooɓe kadi ɓamtooɓe Pinal Senegaalnaɓe walla  mbiyen Afriknaaɓe e ɗemɗe mum en, teeŋti noon he Pulaar, ɗemngal ɓurngal yaajde e saraade he nder Afrik, Piindi ko sosooɓe golle (créateur des emplois) ɓe ene mballita e ƴellitaare faggude leydi mum en.

 Maataw ɓe paamii ko Fulɓe heewɓe cuwaa tawo faamde, wonnde wuurnata ɗemngal e Pinal ko pinal waawde wuurnude wuurnooɓe ɗum. Hol no foti yimɓe nguuri he Hollywood?  Ƴettu yeru NƁAKA (Film) gooto tan, gila e binndoowo (scenarist), Jom-kamera en, haa e magiyankooɓe, ñootooɓe comci, sinkooɓe magiyankooɓe, sinkooɓe galleeji, dognooɓe werlaaji, fiyooɓe gaaci, yeeyooɓe piindi (fleur)…  En mbaawaa gaynidde ko hatojinaa he naɓaka gooto, kono ɗum ɗoo tan ene tinndina en wonnde, naɓaka gooto walla mago wooto ko entreprise kanum e hoore mum. 

Aduna hannde ko aduna faggudu hesuru. Hanki aduna oo fof wuurno ko he ndema, ngaynaaka walla awo, e mecce jowitiiɗe he ɗuum.  Hannde hay leyɗeele ɓurɗe yaajde ndema e ngaynaaka ko wayno Dowlaaji Dentuɗi Amerik, golloɓe he oon fannu timmaani 2% (ɗiɗo he nder teemedere). Kono Hollywood e ko yowitii e mum ene gollina ko ɓuri miliyoŋaaji jeegom neɗɗo.

Ndeke so en paami, so en ndokki ɗemɗe men e pine waloor mo ɗe kaandi o, eɗe mbaawi wuurnude ko ɓuri ko ngawa e ngaynaaka men waawi wuurnude ko.

Fuladu: jibineede Waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de Rassemblement Citoyen) “Ɓamtaare Fuladu”

Fuladu, jibineede waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de rassemblement Citoyen) inniraande “Ɓamtaare Fuladu” ñalnde Hoore-biir to gooto he Hotelaaji Welingara. Waalde ndee ene renndini he nder mum, kaadar en, haala-heɗee en, ƴellitooɓe faggud, remooɓe, aynaaɓe e sukaaɓe rewɓe e worɓe. Tawa faandaara maɓɓe ko addude ballal maɓɓe he ƴellitaare he falnde (department) mo Welingara. Caggal ko ɓenni, ɓiyɓe Fuladu ene mbaawi fawde yaakaare mum en he ndee waalde, nde nganndu ɗaa tuugnii ko he dow doole ɓiyɓe mum gollanooɓe laamu, wonɓe he jaaɓihaaɗtirde, haa e ɓamtooɓe faggudu e kala semmbeeji guurɗi diiwal Kolda.

Jokku taro

Mali: Aminata Dikko Joopiima Wagner e Kooninkooɓe Mali He Warngooji Fulɓe

Ñalnde 27 Siilo yawtunde ndee, Goomu Ndeenka e Kisal mo Kawtal Dowlaaji (Conseil de securite de l’ONU) jaɓɓinooma dewbo pullo, Aminata Dikko, jeyaaɗo he fedde Kisal, catal Mali. Kisal ko fedde daraniinde jojjannde aynaaɓe he nder Saahal. Nde o ɓami konngol,  rewrude he peeñirgal ayaawo, Aminata Dikko seyfitii golle waɗboniyankeeɓe jihaadiyankeeɓe ɓe, kono o yooɗnaani golle soldateeɓe Mali kanum en e wallidiiɓe mum en Risinaaɓe, hono diɗɗal Wagner.

Jokku Taro

Ñalɗi Pinal e Ɓamtaare Ciloñ Nguurtinii Fuutankaagal

Hannde ma timmu to Ciloñ Salndu Fuuta ñalawmaaji pinal puɗɗiiiɗi gila ñalnde aljumaa 23 Bowte kadi ene jokki haa hannde Alet walla mbiyen Dewo-Hoorebiir 25 Bowte 2022. He nder ɗee balɗe tati jibnannde Fuuta fof arii tawtii Ciloñnaaɓe ngam mawninde pinal Fulɓe e Fuutankaagal. Ko ngol woni koolol sappo e ɗiɗi gila ñalɗii ɗii puɗɗa waɗeede he 1998. Teddiniraa ngol ɗoo koolol ko Maitre Maalik Sal, dawriyanke gonnooɗo jaagorgal Senegaal kalfinaaɗo ñaawooje.

Jokku Taro

Senegaal: Suɓngooji sarɗiyankooɓe Batirdu Ngenndi Njeeñcudi ndii anndaama.

Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude gila ndeen ñalnde kadi jeddi, e kappitaali hakkunde banngeeji ɗiɗi ɗii ene heewi. Bannge heen kala wiyi ko kañum hawi. Kono hanki Goomu Ngenndiijo (Commision Nationale) kalfinaaɗo suɓngooji o yaltinii resiltaaji paɗndorɗi, ko adii nde Goomu Ñaawooɓe Toowɓe o (Conseil constitutionnel) rokkirde yiyannde mum battindiire.

jokku taro

Ko añɓe Pulaar taƴata Kanaaluuji men Youtube walla ko welsindaare?

Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo pullo jiɗɗo pinal Fulɓe e ɓamtaare ɗemngal Pulaar woni, ene suninoo no feewi e nande wonnde taƴooɓe njanii kadi he gooto e kanaaluuji Pulaar nder Youtube. He lewbi jawtuɗi ɗii, eɗen nganndi, ko kanaal Piindi TV taƴooɓe ɓee njannoo kadi celni ɗum laawol. Waɗti so a naatii he Piindi cuppitoytoɗaa ko he kanaal goɗɗo.

Jokku Taro
« Older Entries