Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude

Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude gila ndeen ñalnde kadi jeddi,
Read more »Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo pullo jiɗɗo pinal Fulɓe e
Read more »Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji.
Read more »Dukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko
Read more »Aadee he ƴellitagol Pinal e Ganndal Sabu men finde tan kawruɗen he yonta mbaylaandi e karallaagal mum toowngal kanum e pine mum ƴellitiide saabii, eɗen njejjita laaɓndaade koye men hol
Read more »Ardo e Dieyla ko gooto e magooji Pulaar mo jaltugol mum addi welkeende mawnde he nder yeeɓiyankooɓe Fulɓe. Nde tawnoo yimɓe ɓee ene njoortinoo he mago ngoo wonde mago yuɓɓungo
Read more »Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare
Read more »Caggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee,
Read more »Ko ñalnde Talaata 12/04/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum en he nder Senegaal. Omo
Read more »Muritani, ƴiiƴameeje ɓaleeɓe ene njokki rufeede ko aldaa e curo walla kajo, aduna ene ndaara alaa kaaloowo. Wonaa leyɗeele walla dente Afriknaaje, wonaa dente winndereyankooje walla ni leyɗeele piytortooɗe becce
Read more »Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude
Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo
Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala
Dukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani
Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo
Aadee he ƴellitagol Pinal e Ganndal Sabu men finde tan kawruɗen he yonta mbaylaandi e karallaagal mum toowngal kanum e pine mum ƴellitiide saabii, eɗen
Ardo e Dieyla ko gooto e magooji Pulaar mo jaltugol mum addi welkeende mawnde he nder yeeɓiyankooɓe Fulɓe. Nde tawnoo yimɓe ɓee ene njoortinoo he
Ko ñalnde Talaata 12/04/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum
Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude
Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo
Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude
Hay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur’aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder
Cowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde
Firoojo deftere Allah, Al-Qur’aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde “Amma”. Ƴellitagol karallaagal
Ko he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go’o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol,
Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala
Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude
Fatmata ko jimol Baaba Maal jaltungol ko ene wona hitaande jooni kono ngol haastetaake. So tawii ko haaldude sibu Allah nii jimɗi Baaba Maal alaa
Ñalnde Hoorebiir 11/09/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude
Giɗel am hoto hiram komi neɗɗo yimɓe.
Islaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko
Waalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde
Ardo e Dieyla ko gooto e magooji Pulaar mo jaltugol mum addi welkeende mawnde he nder yeeɓiyankooɓe Fulɓe. Nde tawnoo yimɓe ɓee ene njoortinoo he
Gargol série Jeewo “Diewo” he Piindi TV addii kesam-hesamaagu he mbaydi magoyaagal Pulaar. Koɗorɗe jooɗɗe, werlaaji kesi e ñaantule jooɗɗe ene cinka ayaawooji laaɓtuɗi ɗi
Ko ñalnde 01/07/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d’Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede
He nder Aduna Allah oo kala hannde, juulɓe ene mawnina ñalawma juulde Taaske1 walla mbiyen Juulde Layya. Juulɓe ene mawnina ñalawmaaji keewɗi, ko wayno Juulde
Firoojo deftere Allah, Al-Qur’aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde “Amma”. Ƴellitagol karallaagal
He duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa’ida e Da’is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii
Ɗemngal Arab ko adii Islaam: Ibn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur’aan adii won’de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii