Hol Mo Woni Gabrielle Kane e Hol ko woni caggal makko?

Ndaarooɓe ayaawooji kabrirɗi Senegaal fof gite mum ene ngoowi mbaydi Ziadatu Kan ɓurɗo lollirde Gabrielle Kane, sabu makko heewde ko o tawetee he nder palaatooji teleeji Senegaal. Ɗuum ne de, so a yahii caggal seeɗa, hayso ko duuɓi tati tan, heewaano meeɗɓe nande innde Garielle Kane he nder leydi Senegaal. Kono hannde ko o hoodere jaayre he nder Senegaal nde hay gooto waawa hooynaade kammu o tawa yiyaani lewlewal mum.
He lewru Colte 2021, nde Aji Saar, yalti wiyi mawɗo lannda PASTEF, Usmaan Sonko heɓtii ɗum ndee, coow o mawnii sanne he nder Senegaal, yimɓe lannda ka e jinngooɓe mum en mbiy ɗum ko pewje laamu Senegaal e hooreejo mum Makki Sal, ngam helde koyɗe o mbir dikkotooɗo-mo mo o suusa hawrude he dingiral geew. He nder oon wuuku-waaka ko daaɗe ɗiɗi tan nanetenoo, maa wonii ko hillanooɓe Usmaan Sonko, ene takka laamu nguu maalde walla heedanɓe laamu nguu ene ndanndoo. Kono Aji Saar goytiiɗo bonannde ndee o kanum way ko hono jejjitaaɗo he yeewtere hee nii so wonaa nde yimɓe Sonko tini e makko ko ene ɓeydoo wirtude-mo mberloo ɗum he nder mejaaji (laylati) renndo ngam bonnude innde makko e ɓeydaade ruŋtinde hakkillaaji yimɓe ɓee e makko. Ko ndeen Gabrielle ne naati geew o. Ɗo adan ɗoo o wiyatnoo tan ko o ñaawoowo hakkunde goonga e fenaade; kaaloowo yiyannde makko e no yiyre geɗe ɗee ni. Kono ɓooyaani konnguɗi makko mbaɗti nokkude jinngol haa nde o fellitnoo kisa e feeñnikinaade he jinngangol makko Aji Saar. Ko ndeen Senegaal fuɗɗi anndude o suka dewbo Pullo, mo hoddiro e ɗannugal baaba mum to Konngo (Congo) addani ɗum jibinoyeede Brazzaville he 1992. Caggal nde hareeji ɗii e pellondiral juuti toon baaba makko felliti dognude ɓesngu mum artira ɗum en to leydi mum Senegaal. Ko ɗoon Gabrielle nehii haa gayni jaŋde mum tolno hakkundeejo nde yahi leydi Farayse kadi o jokki toon jaŋde makko. Ko ɗuum jey sabaabu ganndondiral makko e Jean Claude Boulard, Senateur kadi Meer wuro Mans, mo o wonno balloowo mum to suudu sarɗiiji (assistante parlementaire).
He nder Senegaal yimɓe heewɓe ene njiyira Gabrielle Kane ko tuubaak-ɓaleejo. Wonaa tan sabu innde makko nde woowaani he Haalpulaar’en walla ngaddiin makko faransinkoore, kono kadi hay jiyanɗe makko nguurndam teeŋti e yiyannde makko he palaas dewbo he nder renndo. Gabriell ko feminist kadi paarnortooɗo ɗum, mo jiyanɗe mum he won toɓɓe renndoyankeeje ene luutondiri no feewi e ko woowa walla ko woni finaa-tawaa Senegaalnaaɓe teeŋti he Fuutankooɓe to jibnaaɓe makko njeyaa to.
So goonga, hannde Gabrielle Kane ko feetere jeyngol, kala ko o memi hayso huɓɓaani ne suurkat, nde tawnoo ɓayre makko waaɗaa ko he jeddi (polémique) walla mbiyen suusde haalde miijo mum e sirŋinanaade yiyannde mum hayso e nde luutondire e aada walla nii heen sahaaji ko yimɓe ɓee njogitii ko tinndinooje diine. Ko ɗuum waɗi he yontere yawtunde ndee, nde nate makko njalti omo jooɗodii he Mawɗo laawol Murid en, Ceerno Muntagaa Mbakke, ñiŋooɓe-mo ɓee njiyraani ɗum jam, nde tawnoo he yiyannde ɓeen haɓdiiɓe makko, ko ko haanaani waɗi.
Yahde Tuubaa e Fuuta Ngam Ñaagoyaade Duwaaw e Nawde balle
So alla, kala no neɗɗo waawi ndaarirde Gabrielle Kane e jiyanɗe mum ne, ko nawi-mo Tuubaa koo ko koyɗe moƴƴe, tedduɗe kadi jogiiɗe nafoore. He biyɗe makko: addimo Tuubaa ko juuraade mawɗo laawol Murid en ɓee e ñaagaade duwaa e addude ballal makko fayde he yimɓe wuro ngoo hatojinɓe he ballal, teeŋti to bannge safaara. O addii ɗoon kaɓirɗe keewɗe e kuwtorɗe he ko fayti e safaara, ko wayno leece hopitaal ene wonndi matalaaji mum en, jooɗorɗe (siisuuji), taabe e gaŋuuji ngam safrooɓe ɓee. Won wiynooɓe o hokkiriiɗon ko ene wona miliyoŋaaji 67, kono ndeen limoode wonaa ko hawraa he mum.
Caggal Tuubaa, Gabrielle yahii Fuuta kadi he yontere maaynde ndee, ngam nawde ballal makko kadi to Hopitaal Wurosoogi, kadi o yettiima seernaaɓe falnde ndee ngam juuraade ɗum en e ñaagaade ɗum en duwaaw.
Kala ko waawi umminde mo e kala waawi wonde caggal makko ne, eɗen mbaawi wiyde, belaaɗo e mettaaɗo kala hannde hakkillaaji ene njowii e Gabrielle Kane, kadi omo nanndi e pawɗo koyngal makko ɗo tiiɗi.


Ne waɗi faayiida.
Ɓuree luggiɗinaade e iwdi makko. So on ndaňii mbaɗdee e makko yeewtere.
On njaaraaama.
LikeLike
A Jaaraama Ceerno Sammba, a weltanaama annene he yiyannde ma. Gabrielle jeyaa ko Daabiya Oodeeji, neene mum e baaba mum, kadi o waɗdii yeewtere Pulaar e jaaydiyanke DakarBuzz Souleymane Gollo. https://www.youtube.com/watch?v=lzpsO3S66PU
LikeLike
Nih ne moƳƳi,.ne walla janngooɓe binndi pulaar mbele ndaňa ɗo pawi gite mum en.
LikeLike
waɗi fayiida sanne on njaraama
LikeLike
Sikkumi coow e pulhaar ko duko. Ko heddi ko yo Allahou reen suur Gabrielle Zia Kan. Yo jukko golle makko.
LikeLike
Njokke golle niy ena softina janngoone
Amin njidhi hebde ko Wayne e kala saha
LikeLike
Mbele gabrielle ko juulɗo
Mbela omo faarnorii ko oo woni koo pullo walla ala
LikeLike
Ceerno Alasan Seydi Joop, a jaaraama. Mbele ko o juulɗo? Mbaawɗen wiyde tan ko eɗen njoortanii-mo wonde juulɗo no kala ɓiyɗo Pullo ni, kadi golle makko ko ɗuum tinndini. Yahde omo juuroyee seenrnaaɓe e hilifaaɓe diine, tinndinta ko omo hurmii diine o. Ko heddii ko noon ko nguurndam joom mum keeriɗam. E yiyannde men ɗuum jaraani loskude.
Mbele omo faarnorii Pulaagu? Ɗuum ne kadi, mbiyeten tan ko balle makko ko ɗuum tinndinta. Omo haala Pulaar laaɓɗo, kadi omo huutondira e yimɓe wuro makko Daabiyanaaɓe.
https://www.youtube.com/watch?v=lzpsO3S66PU&t=39s Jokkorde ndee ɗoo ko yeewtere Pulaar nde o waɗdi e Soulaymane Gollo (AADI Pulaar) he DakarBuzz. Kadi ko kanko wonata koɗo Hammee Amadu Lih he Yeewtere mum NGALU, Aset garoowo (9/03/22). Ɗuum noon hoto mo luutaa!
LikeLike
a jaraama mi weltiima e ma
LikeLike
On calminaama musiɗɓe tedduɓe Mi weltaniima on no feewi mi anndi hol gonɗo gabriel kan yoo Allah wonnu e men
LikeLike
3 September 2022
LikeLike
Ndee winndannde ene waɗi faayiida. Humpitii kam e oo suka.
LikeLike
3 September 2022
LikeLike