Category Archives: Renndo

Raki Jallo mo Arɗo e Jeyla ene Fayta Piindi TV

He nder yeewtere mum, “Debbo Afrika”, Sali Jah jaɓɓiima koɗo tedduɗo kadi hoodere he nder mago Pulaar, oon woni Raki Jallo ɓurɗo anndireede innde mum magiyanke “Jeylaa”. He nder yeewtere maɓɓe, magiyanke oo habri wonnde omo jogori tawtude Piindi TV ko ɓooyata, tawa o arata ko wonde ɗowoowo yeewtere “Njuddu Jeeri”, nde ɗowatnoo ɗum Ummu Jeng, ceertuɗo e Piindi ko ene wona jooni lebbi jonɗi. Njuddu Jeeri ko yeewtere welnde kadi nde loowdi mum joginoo faayidaaji keewɗi. Ko adii fof ko nde yeewtere njalniika, nde tawnoo ko Pulaar waynoon. So a bonni hito alkulal Pulaar tan helmere ndee wayloto kadi so ɗuum waɗii heewi ko jalnaade. Faayida goɗɗo o ko eɗen njannga he nder yeewtere ndee hol ko addanta sukaaɓe men jibinaaɓe he nder gure ɗe ɗemngal Pulaar njaalaaki ɗee, ronkude waawde Pulaar haa moƴƴa. Heen sahaaji ko joom-mum en waasde haalaneede Pulaar he nder galleeji mum en, waasde fijudude e Haalpulaar’en, walla waasde naweede to diiwe Fulɓe ɗo jibnaaɓe mum ngiwi too, ko wayno Fuuta, Fuladu, Ɓunndu, walla Ferlo, haa ɗemɗe mum en ngoosa he Pulaar. Yeewtere ndee kadi ene hirjina yoo njuddu jeeri en cuus haalde Pulaar hayso ene njale, yoo ɗeɗɗu gacce, kaala ɗemngal ngal kadi paarnoroo ngal sabu ko ngal jey mum en, ko ɗemngal mum en. Ɗuum noon ko huunde heewnde feeñde he nder yeewtere he. Arooɓe he yeewtere ndee ɓee, heewɓe heen ene keewi hollirde wonnde haysinno Pulaar mum en ene loggi ne, ko Fulɓe yiytotooɓe koye mum en he Haalpulaargal, kadi ɗuum njogitorii koye mum en. Wadde, Njuddu Jeeri, eɗen mbaawi wiyde, ko yeewtere hakkunde Pulaar e ɓiyɓe mum, ɓiyɓe jogoraaɓe ko welsindiiɓe neeniwal mum en walla nii hulanaaɓe wonnde njaɓɓi ko he felo saayde e wontude terɗe baasaaɗe leñol mum en. Kono kamɓe ne ɓe njogitii ko koɓe joñaaɓe ɓe kiisaaka e leñol mum en. Hayso he nder ɓerɗe maɓɓe eɓe njiɗi kadi e ɓe pasnii neeniwal maɓɓe ne, kala nde ɓe kaaldi e woɗɓe ɓee  ɓeen njalat ɓe kadi njaggiraɓe no ŋakkuɓe ɓe timmaani ni. Ndeke so tawii fayndaare yeewtere Njuddu Jeeri, ko fooɗtude yahnooɓe mbele ene ngarta,  yo ɓe ɓeydu heen hirjinde tawtaaɓe ɓee ne yoo njaɓ jaɓɓaade. So yahnooɓe ngartii ko yoo mbertane leece, mbertanee jeece mbele ene ndaña no njooɗori, nde tawnoo Pulaar ene hatojini e ɓesngu mum kala.

Jaaraama Piindi

 So Piindi rokkii, sukaaɓe men haralleeɓe e jooma’en ñeeñal, fartaŋŋe waawde wuurde he dokke Allah ɗe Allah waɗi e mum ɗe, eɗen mbaawi wiyde Piindi waɗii ko ene yettee.  Gaa-gaa fayndaare mum wonde weltinooɓe kadi ɓamtooɓe Pinal Senegaalnaɓe walla  mbiyen Afriknaaɓe e ɗemɗe mum en, teeŋti noon he Pulaar, ɗemngal ɓurngal yaajde e saraade he nder Afrik, Piindi ko sosooɓe golle (créateur des emplois) ɓe ene mballita e ƴellitaare faggude leydi mum en.

 Maataw ɓe paamii ko Fulɓe heewɓe cuwaa tawo faamde, wonnde wuurnata ɗemngal e Pinal ko pinal waawde wuurnude wuurnooɓe ɗum. Hol no foti yimɓe nguuri he Hollywood?  Ƴettu yeru NƁAKA (Film) gooto tan, gila e binndoowo (scenarist), Jom-kamera en, haa e magiyankooɓe, ñootooɓe comci, sinkooɓe magiyankooɓe, sinkooɓe galleeji, dognooɓe werlaaji, fiyooɓe gaaci, yeeyooɓe piindi (fleur)…  En mbaawaa gaynidde ko hatojinaa he naɓaka gooto, kono ɗum ɗoo tan ene tinndina en wonnde, naɓaka gooto walla mago wooto ko entreprise kanum e hoore mum. 

Aduna hannde ko aduna faggudu hesuru. Hanki aduna oo fof wuurno ko he ndema, ngaynaaka walla awo, e mecce jowitiiɗe he ɗuum.  Hannde hay leyɗeele ɓurɗe yaajde ndema e ngaynaaka ko wayno Dowlaaji Dentuɗi Amerik, golloɓe he oon fannu timmaani 2% (ɗiɗo he nder teemedere). Kono Hollywood e ko yowitii e mum ene gollina ko ɓuri miliyoŋaaji jeegom neɗɗo.

Ndeke so en paami, so en ndokki ɗemɗe men e pine waloor mo ɗe kaandi o, eɗe mbaawi wuurnude ko ɓuri ko ngawa e ngaynaaka men waawi wuurnude ko.

Muritani: Fayndaare Eɓɓaande kuulal tippude jaŋde ko yoo ɗemɗe ɓaleeɓe cornoye les ndalla.

Dukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe?

jokku taro

Njillu Makki Sal, Hooreejo Leydi Senegaal he nder Fuuta: So en ndaardi ɗum lonngorɗe men

Hooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12/06/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro.

jokku taro

Lala Jallo “jeewo mali” wontii njeeɓeegu kadi ŋari o dewbo pullo wonti yeewtere hakkunde yinotooɓe he nder geese.

Kolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo.

jokku taro

Tumbuktu: Peewje Abdel Kader Haydara Ngam Faddaade Jihaadiyankooɓe hoto Mboomde Gannde Afrik Ɓooyma.

He duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa’ida e Da’is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe.

Jokku taro

Miijo no limgal fulɓe newora

A jaaraama fota, Dr. Abdou Ba he hirjin’de fayde he ndee toɓɓere himmunde. Sabu, hono no teskori ɗaa ɗum ni, addanta yimɓe men e ɓesnguuji men saayde he nder leyɗeele men haa ngonta guɗɗum, ko majjineede ko’e mum en e fuuntireede ko leñel tokosel. Kollee leñol goɗngol ko kanum en ngoni mawngal tawa noon he jaati ko ngool woni leñel tokosel. Ndeke noon no mbiyɗaa ni, Tabital Pulaagu he nder Winndere ene foti daranaade ndeen toɓɓere he kala mbaydi no ɗuum ene gasira won’de.

Teddungal

Ɓaawo min janngii ɓataake mawɗo Tijaan Mbaalo  fii limgal e keeweendi haalooɓe Fulfulde, men tawno ndee toɓɓere LIMGAL FULƁE, maa keeweendi Fulɓe, ko e toɓɓe ɓurɗe himmude ɗe pot-ɗen daranaade, ɗuum waɗi min meeɗii waɓɓude e TPI yo immano ndee toɓɓere, eɗen nana limooje janteteeɗe ɗe njaɓnaaki, yimɓe men kadi ko ɗeen ɓe pillotoo e binndi e haala maɓɓe, hulɓinii heen ko geɗe ɗiɗi:

  • ɗeen limooje ɗe cellaani si ɓooyii ko ɗeen ngontata goonga (fenaande wonta goonga)
  • ɗeen limooje ustooje keeweedni fulɓe na waɗa yimɓe tina ustaare natta hoolaade ko e maɓɓe tawa ɗum fawaaki e goonga.

Minen ɗoo e janngirde ɗemɗe Afrik e jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université  du Caire) ɗum na jeyaa e toɓɓe pooɗondirteeɗe, heerorɓe ɗemngal heen kala na hollira keewal yimɓe maggal, o yiɗa ustude keewal heddiiɓe, wano jannginooɓe Hawsa (ejiptenaaɓe) mbi’a haalooɓe Hawsa na ɓura milyonji 200, ɓe usta haaloɓe fulfulde e wiide ko milyonji 16, woɓɓe mbiya…

View original post 341 more words

« Older Entries