Category Archives: Dawrugol

Fuladu: jibineede Waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de Rassemblement Citoyen) “Ɓamtaare Fuladu”

Fuladu, jibineede waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de rassemblement Citoyen) inniraande “Ɓamtaare Fuladu” ñalnde Hoore-biir to gooto he Hotelaaji Welingara. Waalde ndee ene renndini he nder mum, kaadar en, haala-heɗee en, ƴellitooɓe faggud, remooɓe, aynaaɓe e sukaaɓe rewɓe e worɓe. Tawa faandaara maɓɓe ko addude ballal maɓɓe he ƴellitaare he falnde (department) mo Welingara. Caggal ko ɓenni, ɓiyɓe Fuladu ene mbaawi fawde yaakaare mum en he ndee waalde, nde nganndu ɗaa tuugnii ko he dow doole ɓiyɓe mum gollanooɓe laamu, wonɓe he jaaɓihaaɗtirde, haa e ɓamtooɓe faggudu e kala semmbeeji guurɗi diiwal Kolda.

Jokku taro

Mali: Aminata Dikko Joopiima Wagner e Kooninkooɓe Mali He Warngooji Fulɓe

Ñalnde 27 Siilo yawtunde ndee, Goomu Ndeenka e Kisal mo Kawtal Dowlaaji (Conseil de securite de l’ONU) jaɓɓinooma dewbo pullo, Aminata Dikko, jeyaaɗo he fedde Kisal, catal Mali. Kisal ko fedde daraniinde jojjannde aynaaɓe he nder Saahal. Nde o ɓami konngol,  rewrude he peeñirgal ayaawo, Aminata Dikko seyfitii golle waɗboniyankeeɓe jihaadiyankeeɓe ɓe, kono o yooɗnaani golle soldateeɓe Mali kanum en e wallidiiɓe mum en Risinaaɓe, hono diɗɗal Wagner.

Jokku Taro

Ɓataake feewde e Tawtorteeɓe Mooɓondiral nayaɓiiwal Jeyaaɓe e lannda Tawassul

Musiɗɓe worɓe e rewɓe, yahdiiɓe am korsuɓe: E udditgol mooɓondiral nayaɓo Tawassul, lannda jogaaɗo jikke, miɗo jogii mbelamma e suutde mi konnguɗi feewde e banndam’en rewɓe e worɓe renndaaɓe faandaare, e ummannde to bannge dawrugol, tawa miɗo rewra e winndude on oo ɗoo ɓataake, ngam yelanaade on puɗɗorogol golle ngal ɗoo mooɓondiral e jam, ko noon ñaaganortoo-mi on Alla keɓgol wune e golle ɗe ngon-ɗon e dow mum ɗee.

Jokku Taro

Ɓataake faade e renndo Muritani

Ɓataake faade e Renndo Muritani Woodaani konngol kattanngol jaŋtaade hurum, hiisa, njeeɓoor e hoolaare mawnde nde njogii-mi faade e Renndo. Tolno toowngo ɗo paw-mi ngo ɗoo addanii kam mahde danki miijanteeri ndaɗɗiiki kala golle am paatuɗe e ɓamtaare dow miijo dartoriingo ngardiigu Renndo yeeso geɗe bayɗe no Ngenndi, maa Laamu, walla nii ko innatee Ndenndaandi.

jokku taro

 Senegaal: Leñam-leñamaagu e Heedi-heeda he nder Dawrugol

Le Vote Ethnique walla Neɗɗo ko Banndum ko konnguɗi lolluɗi he Senegaal gila Makki Sal fiilaa lefol hooreejo leydi ndi. Dawriyankooɓe heewɓe ceeraani he naatnude he nder hakkillaaji Senegaalnaaɓe wonnde Fulɓe teeŋti e Fuutankooɓe jinnganirta Makki Sal ko sabu enɗam makko e maɓɓe, sabu makko wonde Pullo. Caggal suɓngooji 31 Morso, jawtuɗi ɗii, lundiyankooɓe Yewwi Askan Wi, njaltinii tintinoore ngam wiyde suɓngooji ɗii ndewaani laawol he nder falnde Podoor, Maatam, Kanel e Raneeru, waɗde he nder Fuuta fof.

Jokku Taro

Senegaal: Suɓngooji sarɗiyankooɓe Batirdu Ngenndi Njeeñcudi ndii anndaama.

Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude gila ndeen ñalnde kadi jeddi, e kappitaali hakkunde banngeeji ɗiɗi ɗii ene heewi. Bannge heen kala wiyi ko kañum hawi. Kono hanki Goomu Ngenndiijo (Commision Nationale) kalfinaaɗo suɓngooji o yaltinii resiltaaji paɗndorɗi, ko adii nde Goomu Ñaawooɓe Toowɓe o (Conseil constitutionnel) rokkirde yiyannde mum battindiire.

jokku taro
« Older Entries