Category Archives: Daartol Fulbe

Islaam e Pinal Fulɓe: Ndee deftere ko nde haala mum jogori haaloyeede ko juuti haa e yontaaji Payɗi

Islaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: “Ñaawoore” e “Firtaare”, Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse.

jokku taro

Nana Asma’u, dewbo Pullo kaɓananooɗo Wellitaare dewbo duuɓi 100, ko adii dillere Feminisma

Nana Asma’u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo.

Jokku taro

Duuɓi sappo e go’o caggal ko Murtuɗo maayi haa jooni defte makko muulaaka.

Ko he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go’o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin’de ɗemngal Pulaar.

Jokku taro

Nde naange woni deweteeɗo: Diine Fulɓe Gaadanteejo e hol ko woni Harameeji jeeɗiɗi he biyɗe Yero Dooro Jallo

Diine ina jeyaa e pine pulaagu ɓooyɗe gila Fulɓe peeñi to dunuyaa faade hannde, ɓe meeɗaani seertude e diine. Ɓe ngadii anndireede ko rewooɓe diine naange, oon ko e diineeji ɓooyɗi jeyaa. Peeñgol makko, ina hoddiree 8000 kitaale ko adii jibineede Isaa.

Jokku taro

Bubakar Jallo Teli: Mande Afrik Ruttata Teddungal Koolaaɗo mum Kuuɓal Garwaniijo?

Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).Duuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum.

jokku taro

Seyku Usman Dan Fodio: Noddaandu Islaam e Mbayliigu Dawrugol

Waaju e Noddaandu (Da’wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da’wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir.

Jokku Taro
« Older Entries