Ɓe Ceerataa, Wallifannde hesere Demmbel Sal yaltii nana he jeeyirɗe Defte.

Ɓe Ceerataa, ko tiitoonde deftere pentol yaltunde jooni, nde wallifiyanke dowluɗo o, Demmbel Sal fawi kadi he juuɗe tarotooɓe coñce Pulaar. Mo inni hannde coñce Pulaar kala hakkillaaji Fulɓe fof ngadatoo yahde ko he Alasan Muntagaa Sal ɓurɗo lollirde Demmbel Sal, joom “Ɗam Alla Adii Ɗam Dennde”, go’o e ɗiɗi, joom Dimo e Daw-law, defte jafnirteeɗe sukaaɓe hannde he nder renndo Fulɓe kala; cuynirteeɗe mette mawɓe, jalnooje, goynooje, kono kadi udditirteeɗe yeewtere, kala ɗo Haalpulaar ndenti.

Hannde kadi Demmbel addanii en tiitoonde hesere pul: “ƁE CEERATAA”, tawa ko ɓulnaande he teskuyaaji nguurndam. Teskuyaaji ɗi gooto e men kala wuurata, kono ɗi, he dokke alla, ko demmbel tan waawi yinaade haa e nder luggere mum en o yaltina toon maanaaji baawɗi wallude en he faamade holi jotondiral men he ɗii teskuyaaji nguurndam, haa gooto men kala waawa yiytaade hoore mum he ɗeen joljole nguurndam. Tawa kadi o sañi ɗum ko he Pulaar bayɗo no limmbam.

Ɓe Ceerataa ko deftere pentol walla miilol, hono no wallifiyanke o suɓii noddirde ɗum ni, etatoonde sorde he nder hakkille mo nde aywinta o, Nafisatu, mbele ma o ƴoog toon miijooji mum e co’anɗe mum, ngam o waawa faccirirde ɗum kaa ngonka mum peeñka he guural:

Nafisatu ene jooɗii he damal naatirde huɓeere mum, omo ɓarfinii he lesdi, o wertaani, o fawaani hay huunde he ndee hoore sañtaande baŋnge ene heddii baŋnge. Nduu sukudu woɗɗitiindu edda ndoondi ene ɓaɗtoo ndaneewu no wiro hartaako. Omo fawi juŋngo he hakkille omo yuŋnginii. Alla tan anndi ɗo o woni, kono o alaa ɗo! Teew e ƴiiƴam ene ngona he nokku tawa ko woni neɗɗo koo, koko woɗɗitii. Ko ɗuum woni ɗo, Nafisatu teew e ƴiiƴam o ene ɗo he ngal damal, he oo beetawe baggo, kono yiila o yahii, hakkille o seertii e ɓanndu ndu oorii, yoo Alla newnu jofaango tawa coŋngooji ene ngoppi.”

Ŋaro Caggal

Muuli deftere ndee ko Goomu Muulngo Defte Pulaar Terɗe Tabital Pulaaku Americas. Ko ɓiyɓe Fulɓe ɗanniyankooɓe wuurɓe to Dowlaaji Dentuɗi Amerik, yiɗɓe addude ballal mum en he ɓamtaare ɗemngal Pulaar rewrude he wallude mbele ɗemngal ngal ene alɗira defte he gannde.

FICASE 2023, hol no NƁK e Magoyankooɓe Fulɓe keblonirii ɗum?

He keblungal mawninde duuɓi teemedere ko naɓakayanke Senegaalnaajo o, Usmaan Semmben jibinanoo, jaagorɗo toppitiiɗo Pinal e Ngaluuji daartolyankeeji, Pr Aliw Sow habrii maa Senegaal sos festuwaal keso ngam mawninde naɓayanke Senegaalnaajo lolluɗo o, Semmben Usmaan. Festival International du Cinéma et audiovisuel du Senegal (FICASE) ko innde ngoon yuɓɓo heso wonngo he maheede jogorngo tammbaade oon festuwaal tijjaaɗo ene jogori waɗde tuggude 3 haa 9 Korse (Juin) 2023 to Dakaar, Gore, St. Louis e Saly.

Eɗen ciftora Senegaal ene joginoo njuɓdi ngoɗndi ko fayti he naɓak (cinema) ene wiyee Les Rencontres Cinématographiques de Dakar (RECIDAK) kono ene wayno koko maayi ni nde tawnoo Senegaal tan e hoore mum alaa he naɓaka ko yaaji ko ene waawa tammbaade ndiin njuɓɓudi, kadi maa taw laamu nguu jaɓaano waɗde heen doole ɗe ene cemmbina ngoon yuɓɓo.

Waɗde noon ma en laaɓndo hol ko saabii ko waɗanoo ko yaahaani kadi goɗɗum ko waynoon ene tafee? Jaagorɗo o ittii wirngallo seeɗe he cudde hakkillaaji maɓɓe ɗe ene ngaddana en faamde ko hirjiniɓe e umminde ngoo yuɓɓo heso. Sabu o wiy en wonnde, ngol laawol ɓe kaaɗaani tan he naɓaka (cinema) kono e ɓe nawori heen magooji-doge (les Series audiovisuel) ɗi ngannduɗaa hannda ene njaaji kadi ene yiɗaa no feewi.

Waɗde so en paami, caggal nde Senegaal tawi naɓaka (Cinema) mum ɓamtaaki noon fof, ene yiɗi wallude magooji-doge mum. Ɗuum ko huunde weltorteende, nde enen fof poɓɓanten kelle, nde tawnoo ko huunde haannde. Kono mbele maa magiyankooɓe Senegaalnaaɓe kala njiyto heen koye mum en? Ko goonga hannde mago-doge ene woodi he kala ɗemɗe ngenndiije Senegaal, teeŋti kadi e ɗiɗi ɓurɗe mawnude ɗe, woni Pulaar e Wolof. Kono eɗen nganndi wonaa magooji baɗeteeɗi he ɗemɗe ɗee kala poti to bannge ƴellitaare majje, nde tawno doole e ngaluuji kuutorteeɗi heen ɗii njiidaa. Mbele laamu nguu ma tesko ɗuum, ɓe ngannda ñeeñal, karallaagal, e magiyankooɓe ŋanaa nana he ɗemɗe keddiiɗe ɗee ne, wonndi tan ko joom mum en ngalaa ngaluuji ɗi ene mballa ɗum en waawde heptaade heddiiɓe ɓee, kono so mballaama ene mbaawi kanum en wallude he ƴellitde mago Senegaalnaawo. So ɗuum waɗii, ɓe mballa ɗum en no ƴellitorii haa mbaawa yaltinde ŋari mum en he naatal Senegaal kuuɓnungal. Walla boom, ɓe ndaarat ko ƴellittii, yooɗiɓe ko tan, ɓe mbaɗa heen doole maɓɓe fof mbele ɗuum ene ɓeydoo ƴellitaade ko heddi koo maaya, walla heddoo ene lada, hono no ɓe ngoowi waɗirde ni, kala nde arti e ponndugol e ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije leydi ndi?

Hol ko pelle Magiyankooɓe Pulaar e Daraniiɓe ɗum keblananii ɗuum ko tijjaa aroyde?

He ko ɓuri heewde addanta Haalpulaar en yarde mone ko woppude joom haajuuji en ndawa law haa mbafoyaa nde puɗɗo wiyde ene kiirnda, heddo ene mbiya woysaayoo njaƴcodaaki e huudinooɓe. So alla, hay gooto waawa famɗinde ballal laamu Senegaal he ɓamtaare Jolfe, kono to bannge magooji to hayso tawii won no ɓe mballirtee ne, eɓe ndarii kadi no feewi e wallitde koye maɓɓe. Waɗde heen jawɗeele maɓɓe kadi e rokkude ɗum faayiida mo ɗum haandi o.

To bannge Fulɓe to, goonga ko wayno Dawuuda Muusa Jah en, nana mbaɗa heen doole mum he Piindi TV. So ɗuum yawtii noon hannde ko sukaaɓe tokosɓe ɓe ngalaa ngaluuji, so wonaa tan ene njooɓii yiɗde mum en e kiram mum en sabu ɗemngal ngal, ko wayno Abdullay Aan (Dahab) walla ko wayno Yero Soh en cippirtee ngam yoo mago Pulaar dañ no ɓamtorii.

Eɗen njoorti waɗde ɗum ɗoo ko fartaŋŋe wonande magiyankooɓe Pulaar nde ɓe mbaawata jokkondirde he ngoon yuɓɓo heso, e jaagorgal cosngal ɗum ngal, mbele maa ɓe mbaaw jeyeede e kala ko fewjete he ndiin njuɓɓudi, mbele eɓe mbaawa yooltude jojjannde maɓɓe gila he fuɗɗoode, nde tawnoo kala ko yehi haa fuɗi ɗoofde ɗum weeɓata,

Raki Jallo mo Arɗo e Jeyla ene Fayta Piindi TV

He nder yeewtere mum, “Debbo Afrika”, Sali Jah jaɓɓiima koɗo tedduɗo kadi hoodere he nder mago Pulaar, oon woni Raki Jallo ɓurɗo anndireede innde mum magiyanke “Jeylaa”. He nder yeewtere maɓɓe, magiyanke oo habri wonnde omo jogori tawtude Piindi TV ko ɓooyata, tawa o arata ko wonde ɗowoowo yeewtere “Njuddu Jeeri”, nde ɗowatnoo ɗum Ummu Jeng, ceertuɗo e Piindi ko ene wona jooni lebbi jonɗi. Njuddu Jeeri ko yeewtere welnde kadi nde loowdi mum joginoo faayidaaji keewɗi. Ko adii fof ko nde yeewtere njalniika, nde tawnoo ko Pulaar waynoon. So a bonni hito alkulal Pulaar tan helmere ndee wayloto kadi so ɗuum waɗii heewi ko jalnaade. Faayida goɗɗo o ko eɗen njannga he nder yeewtere ndee hol ko addanta sukaaɓe men jibinaaɓe he nder gure ɗe ɗemngal Pulaar njaalaaki ɗee, ronkude waawde Pulaar haa moƴƴa. Heen sahaaji ko joom-mum en waasde haalaneede Pulaar he nder galleeji mum en, waasde fijudude e Haalpulaar’en, walla waasde naweede to diiwe Fulɓe ɗo jibnaaɓe mum ngiwi too, ko wayno Fuuta, Fuladu, Ɓunndu, walla Ferlo, haa ɗemɗe mum en ngoosa he Pulaar. Yeewtere ndee kadi ene hirjina yoo njuddu jeeri en cuus haalde Pulaar hayso ene njale, yoo ɗeɗɗu gacce, kaala ɗemngal ngal kadi paarnoroo ngal sabu ko ngal jey mum en, ko ɗemngal mum en. Ɗuum noon ko huunde heewnde feeñde he nder yeewtere he. Arooɓe he yeewtere ndee ɓee, heewɓe heen ene keewi hollirde wonnde haysinno Pulaar mum en ene loggi ne, ko Fulɓe yiytotooɓe koye mum en he Haalpulaargal, kadi ɗuum njogitorii koye mum en. Wadde, Njuddu Jeeri, eɗen mbaawi wiyde, ko yeewtere hakkunde Pulaar e ɓiyɓe mum, ɓiyɓe jogoraaɓe ko welsindiiɓe neeniwal mum en walla nii hulanaaɓe wonnde njaɓɓi ko he felo saayde e wontude terɗe baasaaɗe leñol mum en. Kono kamɓe ne ɓe njogitii ko koɓe joñaaɓe ɓe kiisaaka e leñol mum en. Hayso he nder ɓerɗe maɓɓe eɓe njiɗi kadi e ɓe pasnii neeniwal maɓɓe ne, kala nde ɓe kaaldi e woɗɓe ɓee  ɓeen njalat ɓe kadi njaggiraɓe no ŋakkuɓe ɓe timmaani ni. Ndeke so tawii fayndaare yeewtere Njuddu Jeeri, ko fooɗtude yahnooɓe mbele ene ngarta,  yo ɓe ɓeydu heen hirjinde tawtaaɓe ɓee ne yoo njaɓ jaɓɓaade. So yahnooɓe ngartii ko yoo mbertane leece, mbertanee jeece mbele ene ndaña no njooɗori, nde tawnoo Pulaar ene hatojini e ɓesngu mum kala.

Jaaraama Piindi

 So Piindi rokkii, sukaaɓe men haralleeɓe e jooma’en ñeeñal, fartaŋŋe waawde wuurde he dokke Allah ɗe Allah waɗi e mum ɗe, eɗen mbaawi wiyde Piindi waɗii ko ene yettee.  Gaa-gaa fayndaare mum wonde weltinooɓe kadi ɓamtooɓe Pinal Senegaalnaɓe walla  mbiyen Afriknaaɓe e ɗemɗe mum en, teeŋti noon he Pulaar, ɗemngal ɓurngal yaajde e saraade he nder Afrik, Piindi ko sosooɓe golle (créateur des emplois) ɓe ene mballita e ƴellitaare faggude leydi mum en.

 Maataw ɓe paamii ko Fulɓe heewɓe cuwaa tawo faamde, wonnde wuurnata ɗemngal e Pinal ko pinal waawde wuurnude wuurnooɓe ɗum. Hol no foti yimɓe nguuri he Hollywood?  Ƴettu yeru NƁAKA (Film) gooto tan, gila e binndoowo (scenarist), Jom-kamera en, haa e magiyankooɓe, ñootooɓe comci, sinkooɓe magiyankooɓe, sinkooɓe galleeji, dognooɓe werlaaji, fiyooɓe gaaci, yeeyooɓe piindi (fleur)…  En mbaawaa gaynidde ko hatojinaa he naɓaka gooto, kono ɗum ɗoo tan ene tinndina en wonnde, naɓaka gooto walla mago wooto ko entreprise kanum e hoore mum. 

Aduna hannde ko aduna faggudu hesuru. Hanki aduna oo fof wuurno ko he ndema, ngaynaaka walla awo, e mecce jowitiiɗe he ɗuum.  Hannde hay leyɗeele ɓurɗe yaajde ndema e ngaynaaka ko wayno Dowlaaji Dentuɗi Amerik, golloɓe he oon fannu timmaani 2% (ɗiɗo he nder teemedere). Kono Hollywood e ko yowitii e mum ene gollina ko ɓuri miliyoŋaaji jeegom neɗɗo.

Ndeke so en paami, so en ndokki ɗemɗe men e pine waloor mo ɗe kaandi o, eɗe mbaawi wuurnude ko ɓuri ko ngawa e ngaynaaka men waawi wuurnude ko.

Afrik Ɓamtortaako he Janngirde Ɗemɗe Janane

Toɓɓere faayiida ɗemngal he nder nehdi (jaŋde), ko toɓɓere duketeende gila nde leyɗeele Afrik, Asii, e Worgo-Amerik (Amerique du Sud) gonnooɗe he les njiimaandi koloñaal keɓti ndimaagu mum en dawrugol. He wallifannde nde UNESCO yaltini gila 1953, ene teeŋtina faayiida nehde sukaaɓe he ɗemɗe mum neenewiije. He ciimtol winndereyeewol ngam rewindo eɓɓande “Nehdi ko joojannde mo woni kala”, (education pour tous) ngol UNESCO yaltini he 2005, ene teeŋtina wonnde ɗemngal ngal leydi (renndo) suɓii ngam waɗde jannginirngal, e dawrugol mum ɗemɗiyankeewol he nder jannginirɗe ene jogii rewam mawɗam he moƴƴugol jaŋnde ndee e jahrugol mayre yeeso.

jokku taro

Luurondiral hakkunde Kadijatu Sih “Kalista” e Marodi TV, Winndiyanke magooji o Ñaawanaama goonga

Marodi, galle jaltinoowo magooji-doge ñaawaama he dow mum yoo yoɓ 21 miliyonŋ. Liɓi ndeen ñaawoore ko tirbinaal njulaagu mo ndakaaru. Ndeen ñaawoore waɗi ko caggal nde winndiyanke magooji, Kadijatu Sih, nootirtooɗo “Kalista” noddi Marodi he ñaawoore. Kalista (Khadidiatou Sy) ko winndiyanke keɓtinaaɗo sabu makko winndude mago-doge lollungo “Maitresse d’un home marié”. Kono caggal ɗuum o acci gollondirde e Marodi TV.

jokku taro

Fuladu: jibineede Waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de Rassemblement Citoyen) “Ɓamtaare Fuladu”

Fuladu, jibineede waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de rassemblement Citoyen) inniraande “Ɓamtaare Fuladu” ñalnde Hoore-biir to gooto he Hotelaaji Welingara. Waalde ndee ene renndini he nder mum, kaadar en, haala-heɗee en, ƴellitooɓe faggud, remooɓe, aynaaɓe e sukaaɓe rewɓe e worɓe. Tawa faandaara maɓɓe ko addude ballal maɓɓe he ƴellitaare he falnde (department) mo Welingara. Caggal ko ɓenni, ɓiyɓe Fuladu ene mbaawi fawde yaakaare mum en he ndee waalde, nde nganndu ɗaa tuugnii ko he dow doole ɓiyɓe mum gollanooɓe laamu, wonɓe he jaaɓihaaɗtirde, haa e ɓamtooɓe faggudu e kala semmbeeji guurɗi diiwal Kolda.

Jokku taro
« Older Entries