Tag Archives: Featured

Ngootaagu Fulɓe he limtagol (recensement) Senegaal feññinii en ngalaa gardiiɗo.

He jonte jawtuɗe ɗee toɓɓere nde Fulɓe Senegaalnaaɓe ɓurnoo waawde dukde he nder layti renndo (reseau sociaux) he ko no Fulɓe pecciraa, mbaɗaa ƴele hono leñɗi keewɗi ceertuɗi ni he nder Senegaal. Nde kaayitol eɓɓo laaɓnde jogorɗe laaɓndoyeede to limtogol ngol yalti yimɓe ɓee njiyi ɗum ndee, ɗum jibinii mettere fantunde he nder leñol he. Yimɓe heewɓe ndarii e hirjinde ɓiyɓe leñol ngol yoo calo fecceede e sareede, nde tawnoo alaa ko waawi faameede he ndee ɗoo feere so wonaa ko miijiɓe ɗum ndee, fayndaare mum en ko ustude leñol Fulɓe e held edoole mum en.

So goonga tan, leñol Fulɓe ɓooyii fecceede he nder Senegaal, ɓee ko Peuls en, ɓeya ko Toucouleur en, woɗɓe nii ko innde hinnde mum en tan noddirtee woni Lawɓe. Ko noon waynoo gila e laamu koloñaal. Hol ko wonno sabaabu ɗuum, mbele ko sabu tuubaakooɓe ɓee waasnoode faamde Fulɓe ko leñol gootol, jooma en kinɗe keewɗe, kadi ene waɗi e mum en Fulɓe saarankooɓe e dowriŋkooɓe, kono ene njogitii koye mum en ko leñol gootol sabu kaalata ko ɗemngal gootal? Walla hono no yaltiri he nder binndanɗe maɓɓe keewɗe, e ɓe njiɗnoo seerndude leñol Fulɓe sabu ɓe teskiima ngootaagu mum en e nanondiral mum en ene waawi faddaade koonogol maɓɓe he nder Senegaal he keeriindi, Afrik he kuuɓal? Kala ko waawnoo heen wonde ne, caggal nde Senegaal heɓti ndimaagu mum dawrugol, waɗti fewjande hoore mum ɗuum ene fotnoo waylaade. Teeŋti nde Fulɓe, sabu keewal mum en he nder Senegaal e jaɓde ɗum en janngud, ene tawee he nder kala gollorɗe laamu ngu. So ɗum majjere walla so ɗum teyaaɗe wonnoo, ɓeen Fulɓe ene potnoo daraade e no ɗuum wayliraa gila ko ɓooyi. Kono eɗen nganndi won e hareeji wonaa neɗɗo gooto tan waawi haɓeede ɗum, ko maa wonnda e dental.

Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal e hirjino fayde he ngootaagu Fulɓe

Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal (Association Pour la Renaissance du Pulaar) gila nde tafaa tuma nde Senegaal woni he weetndooga mum jeytaare, kuccam mum wonnoo ko ɓamtude ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe he nder Senegaal, rewrude he noddude fayde he ngootaagu Fulɓe Senegaal he kala ɗo ɓe mbaawi jeyeede he nder wertaango leydi Senegaal. Kono ko tuggude he sappannde 80ɓere teemedannde sakkitiinde ndee, haa yetti e kiɓɓugol ujunannde ɗiɗimere ndee golle mayre ɓurnoo teskinde e anndeede he nder leñol he. He oon tuma ɓe ndaraniima no ɗemngal Pulaar janngiraa, ɓe udditi duɗe he nder wertaango leydi Senegaal hee kala; ɓe pinndini yimɓe e faamde nafoore janngude ɗemngal mum. Ene jeyaa e ko ɓuri teskinde kadi e golle maɓɓe, ko wonnde yoo Fulɓe ɓeydo faamde ko leñol gootol, caloo peccooru inɗe e kinɗe, pooɗanoo dental. Ngoon eeraango, e ɗiin kirjinaali, ene waawi wiyeede ko kanum jibini famamuya keso dañaaɗo o, wonnde Fulɓe ko leñol gootol, ɗemngal gootal, haysinno kamɓe he nder maɓɓe e ɓe luurandiratnoo mbele ngool leñol foti wiyeede ko Fulɓe walla ko Haalpulaar’en?

Hay haame noon, ndeen fedde e faayiida mo nde fuɗɗinoo dañde he wallude leñol ngol yiytondirde e hoore mum kadi e sippiraneede jojjanɗe maggol; haɓanaade ɓamtaare ɗemngal ngal e tabitinde ngal, ɗo sakket ɗoo nde wonti ko fedde heedi-heedaaji e lanndaaji tawi alaa ko saabi ɗuum so wonaa koongu e yiɗde ardaade. Ko nde haɓotonoo koo, woni ittude peccooru, kinɗe e diiwaanuuji walla hakkunde Fulɓe aynaaɓe e saarankooɓe, ko nguun ceeriigu waɗtindii jaalaade he mayre ha fusi nde, haa nde wonti fehre meere nde alaa lekki. So Fedde Ɓamtoore Pulaar wonnoo ko ñawɗo jiimaaɗo Tabital Pulaaku ari jokkiti ɗum, hayso tawii ndeen dee sooyna noo e mum ko mbele tabitina ngootaagu Fulɓe he nder Adunaaru he kala semmbina ɗum en.

Ko alaa Hoore yahata, Kono Koye Sappo ne kay ne Njahata.

He nder oo wuuku-waaka e woysaayoo mo limtagol yimɓe Senegaal jibini, ene feeñi heen wonnde Fulɓe Senegaal ngalaa dental walla kam mbiyen ngalaa gardiiɗo. Nde tawnoo en njiyii gooto fof hollirii mette mum e no ɗum waɗiraa ni, kadi gooto kala ene jaɓi leñol ngol ene foti daraade saloo ɗum haa yoora yoorda e laalogal. Kono en njiyaani hay fedde wootere walla neɗɗo gooto mo leñol ngol joofii, wiy ko o potɗen umminde yaha soccondiroyee e nguu fiyaaku he innde leñol ngol kala, haa ndee fenaande ittee goonga lomtine ɗoon. Tee ne dee he nder Senegaal, wonaa pelle biyooje ko ɓamtaare ɗemngal, pinal e tabitinde hurum leñol Fulɓe ummini ɗum ŋakkaɗen, wona yimɓe ne kay ɓoorniiɓe wutte ko kanum en ngoni mawɓe leñol Fulɓe ɗawa ɗen. Ko goonga ne kay nde gulaali ɗii keewi ndee, yimɓe ɓee kolliti mettere mum he nder layti renndooji he, won ɓoorniiɓe paɗe mum en njehi to ñiiɓirde yuɓɓo halfinaango limtogol ngoo, ANSD, ngam hujjondiroyde e mum en, tawi nii wonaa leñol ngol nuli ɗum en, kadi tawi yahɓe toon ɓee fof, hay gooto heen tintondiraani e goɗɗo o; ɓe ɓamdaani e feere walla ɓe diisnondira he dawro (strategie). Maa ɗeɓaa wiyde ni gooto heen kala nawi ɗum toon ko haa daña no fiytorii becce, wonnde kanum haɗi ɗum ɗoo wonde. Hayso tawii enen kam en njiɗaa yiyrude ɗum noon, nde tawno yimɓe pelle pinal, dawrugol, sanɗaaɓe Fulɓe walla jaayndiyankooɓe yahɓe toon ɓee kala ko heɓtinaaɓe he ɓooyde dukde e haɓaade he ko wayni. Kono noon Haalpulaar en mbiy: “Ko alaa hoore yahataa, kono koye sappo kadi mbaawaa yahde nde tawnoo wootere heen kala fooɗirta ko bannge mum.”

Ko goonga leñol mawngol bayngol hono no Fulɓe nii, haysinno ko he nder Senegaal tan, wiyde ene dañana ɗum en fedde wootere renndinnde ɗum en kanum en fof, walla neɗɗo gooto kaaloowo he innde mum en kanum en fof, hono no Lebu en nii, so en ndokkii yeru, wonaa ko waawi laataade. Lebu en ko leñel tokkosel so a yerondirii ɗum en e Fulɓe, kamɓe ko ɓe seeɗa kadi ɓe njaajaani, ko leeɗe tan ɓe njogii he nder diiwal kapweer (Ndakaaru haa Tinngeej), ɗuum waɗi e ɓe mbaawi rentude ɓe tafa njuɓɓudi ɓe cuɓoo arɗo maɓɓe, kamɓe kala ɓe keddoo caggal mum. Fulɓe noon, he nder Senegaal njogii heen ko leyɗeele. Sabu Fuuta Tooro ko leydi, Ɓunndu ko leydi, Fuladu ko leydi Jolof ko leydi,Ñooro di Rip (Siin e Saalum) ɗum fof, ngootiri heen fof haysinno hannde ko diiwal tan he nder Senegaal ne, hanki ko leydi wonnoo ene waɗi diiwe mum e njuɓɓudi mum; laamɓe mum en, jaagorɗe e arɗooɓe mum en. Seernabaaɓe e hoohooɓe mum en. Wiyde ene renndina ɗum ɗoo fof he tamannde wootere wonaa ko weeɓata.

Ɗuum fof e wayde noon, fedde waynde no Fedde Ɓamtoore Pulaar-Tabital Pulaagu, sabu kanum tan woni fedde Fulɓe Senegaal fof, hayso wonaa Fulɓe ɓee fof nootii e mayre, waawde ko way nii so waɗii, ko haaju leñol ngol kala, nde nodda denndaangal pelle, dente, annduɓe kam e kala yimɓe heɓtinaaɓe he daranaade nafoore leñol ngol ɓe njooɗadoo ɓe njeewta ɓe ɓamda he dow feere wootere, tawa wonaa wiyee maayo waɗii ndiyam tan gooto fof wiya heen puñcaŋ anndaa ko noodi tawata toon, anndaa ko he yiriinde saamata.

Anndude ko woni doole men e huutoraade ɗum.

Fulɓe Senegaal hayso en ngalaa dental gootal ne, eɗen njogii dente keewɗe, kadi won e majje ko keewɗe semmbe, ɗe so kuwtoraama ene mbaawi waylande leñol ngol ko heewi.

Eɗen njogii seernaaɓe, halifaaɓe diine ɓe ndokkuɗen geɗal kurmiɗen, kono kadi ɓe laamu leydi Senegaal nguu hurmorii , sabu mum anndude ɗo pawɗen seernaɓe men. Yeru, galle Seyku Umar al-Fuutiyyu (Ceerno Basiir e Ceerno Madaani), dental men Mbuur e Gunaas, ko wayno ɓeen ene heewi diiwe Fulɓe ɗe limtuɗen dow ɗee, arɗooɓe men e mawɓe aada en, tuugnaade e no peccirnoɗen geɗe renndooji men hanki, gooto heen kala ko keɗanaaɗo nananteeɗo. Ko hono noon pelle men pine e renndoyankeeje; pelle sanɗaaɓe ko wayno MEEF walla pelle jaayndiyankooɓe Fulɓe. Ɗum fof ko semmbe leñol ngol, doole baawɗe huwtoreede he won fiyakuuji.

Ko ɗuum waɗi e yiyannde hoore am, Hooreejo men Dr. Fari Silat Kah, he darnde mum wonde mawɗo fedde Fulɓe Senegaal, ko adii nde omo ɓoorno paɗe makko omo yaha he ɗee koyɗe kanko tan walla kanko e huunde e terɗe ARP-TP, omo fotnoo jokkondirde e mawɓe leñol ngol heddiiɓe ɓee o diisnondira e mum en heen. Ɗuum woni khalifaaɓe men, arɗooɓe men, mawɓe pelle Fulɓe ganndaaɗe he nder Senegaal ɗee e annduɓe leñol ngol e jaayndiyankooɓe men. Mi wiyaani noon dawriyankooɓe, ɓeen ene njogii ɗo tijjaa, kono won ɗo eɓe noddee ɓe pergitat en tan, kono ɓe mballataa. Ene jogii ɗo tiiɗi ɗo ɓe mbaawi heedde noon so ɓe njaɓi.

Ɓataake mo o nawi toon ene waɗi siifannde makko kanko tan gooto o, so Ceerno Basiiru, Ceerno Madaani, Ceerno Ahmad Tijjan Bah, Ceerno Seykh Tijani Baro, arɗooɓe men mawɓe, e gooto kala e mawɓe pelle Fulɓe Senegaal, ko wayno Goodal, Kisal Deeyirde Senegaal, ekn., ɓeydiino heen siifannde mum eɗen ɗaminii ɗuum ene waawi dillinde hay mawɗo leydi o. Kadi ɓe innu ɗen dow ɓee hono mum en nana Fuuta, Ɓunndu, Fuladu, Ferlo e Ñooro di Rip (Siin e Saalum).

Ko goonga seernaaɓe men, ene teddi umminde he nootoyaade batuuji haysinno alaa ko leñol ngol jaranaani ɓe, kono so ɓe teddiniraama kadi ɓe pamminaa-ma fayndaare nde, e ɓe mbaawi lomtinde ɓiyɓe walla almuuɓe, sabu hoto en njejjit ene jeyaa e ɓeen almuuɓe, jaayndiyankooɓe, porofesoor en jaaɓihaaɗtirdi e hujjiyankooɓe (avocat) tawa kala ko leñol ngol nanondiri so ngartirii e maɓɓe ma ɓe mballu e daranaade ɗum. Ko noon hay dawriyankooɓe men, so teddiniraama ene mbaawi addude ballal les haysinno cuusaa feññikinaade.

Dental Fulɓe Senegaal waawi wonde tan ko he renndinde doole men (unir nos forces) ɗuum firtaani maa ngonen fedde wootere gardiiɗo gooto, firti ko maa dente doolnuɗe ɗee nanngondira, ballondira e kala ko woni nafoore huuɓtodinnde leñol ngol. Sabu leñol mawngol, jaajngol hono no Fulɓe Senegaal ni, sariiɓe he nder wertaango leydi Senegaal fof, waɗde ɗum en he tamannde wootere wonaa ko aaɓnoto. Kono eɗen mbaawi wonde leñol kaaldowol, diisnondiroowol e koye men, renndooɓe peeje, ɓamdooɓe konngol. Tawa renndo kala (fedde pinal walla dental diine) ene heddii he ndimaagu mum, ene woni he ko ummini ɗum ko. Kono so renndude feere yontii tawa eɗen mbaawi noddondirde njeewtiden, ndiisnondiren tawa gooto kala ene hurmii goɗɗo o; gooto kala, e no semmbe mum e martaba mum waawi fotde kala ene anndi kanum tan waawaa wonde leñol. So haaldude e fewjidde yontii, dental kala, e fedde kala ene jogii jojjannde noddeede e heɗeede.

Hol ko foti wonde darnde Fedde Ɓamtoore Pulaar- ARP/TP e mahde ngaal dental Fulɓe?

Hayso tawii pelle Fulɓe ene keewi hannde he nder Senegaal ne, ko Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal woni fedde Fulɓe Senegaalnaaɓe fof, sabu ko kayre tan meeɗi dañde cate e peŋɗe he nder wertaango leydi Senegaal hee fof. Hayso tawii ɗuum hannde nattii ne, oon martaba nana ɗoon heddii. Waɗde Fedde Ɓamtoore Pulaar ene foti huwtoraade oon fartaŋŋe ngam mahtaade hoore mum he jaɓɓal kesal. Wonaa yo nde uddit cate e peŋɗe he nder leydi he kala, haysinno nii so ɗuum waɗaama ko huunde moyyere, kono ko yoo kuccam mayre won renndinde semmbeeji guurɗi Fulɓe ɗii kala, ɗuum woni hilifaaɓe men diine e dente mum en; annduɓe men tuubakiri, dawriyankooɓe men e pelle men pine, aada, e fanniyankeeje. Ɓe maha koolondiral, diisnondiral, gollondiral e ɓamdude peeje he kala ko toɗɗii leñol ngol, tawa gooto heen kala ene heddii he ndimaagu mum.

Kadi kala haaju ene jogii hollitteeɓe ɗum e noddeteeɓe heen. So neɗɗo meereejo finii tan naatii he nder layti renndo ƴattiima leñol Fulɓe, yoo sukaaɓe nele ƴattoo ɗum, So jaayndiyanke walla jaaynde finii wiy ene aybina Fulɓe yoo jaayndiyankooɓe Fulɓe e annduɓe men tuubakiri mbinndu njaaboo, tawa ene mbaawi fennude walla suutude oon ayiiba lomtina ɗoon teddungal.

So laamu eɓɓi feere waawnde jibinande leñol Fulɓe walla ɗemngal Pulaar ustaare, ko yoo Fedde Ɓamtaare Pulaar yaɓɓu koyɗe mum yettoo mawɓe men e hilifaaɓe men diine e aada, jeertina ɗum en, finndina ɗum en he ko ndeen eɓɓaanda waawi jibinande leñol ngol, diisnondira e pelle Fulɓe goɗɗe ɗee e peeje, tawa kala ko waɗaa heen janngo koko ɓamdaa. Walla haysinno gooto kala haalirii bannge mum ne wonata haala luurduka nde tawnoo koko yeewtidaa ene faamondira.

Ndeke noon Fulɓe Senegaal wonaa pelle walla dente ŋakkiri en, ŋakkira ɗen ko kaaldigal hakkunde dente men e pelle men, e renndude peeje e dawro he kala ko toɗɗii leñol ngol he kuuɓal.

Koolol Magodoge Afriknaaɓe “Dakar séries” Ko tuggude 2 haa 6 Duujal to Ndakaaru. 27 Filma ene tijjaa heen.

Koolol gadanol magooji-doge Afriknaaɓe (Festival panafricain des séries télévisées) ene jogori fuɗɗaade tuggude ñalnde 2 haa 6 Duujal (Mai) to Dakaar lamarngo leydi Senegaal. “Dakar séries” hono no koolol ngol hebori noddireede, fayndaare mum ko wallude ƴellitde e ɓeydude faayiide oo fannu ŋeeñal (art) e darjinde golle hitonatewol (audiovisuelle) jookdu Afrik ndu.

Sikke alaa, kewuuji bayɗi nii ko huunde ŋakkunoonde ngam waawde duusde ƴellitaare mawnde e ñeeñal ngal gollooɓe hitonatewol Afriknaaɓe kolliri he ooɗoo fannu. 27 filma ene njogiri jeyeede he ngeel kawgel garwaniingel, tawa filmaaji ɗii ene peccii hakkude maagooji-doge juutɗi e daɓɓi, kono kadi maa wood golle (magooji) jantuɗi heen ɗi ngonaa Afriknaaji.

L’Institut français, Cinéma Pathé et Canal Olympia, ko kanum en njogori jaɓɓaade oo kew mawɗo keertanaaɗo mago-doge. He biyɗe Séraphine Angoula, hooreejo kadi cosɗo Sanaga Films, puɗɗuɗo miijo ngol ɗoo koolol (Dakar séries): “Ngal ɗoo gollorgal (industrie) nana hebla fanniyankooɓe heewɓe, kadi aɗa yiya ñalnde kala yimɓe jooma’en ñeeñal ene peeña heen.” O ɓeydi heen kadi, tuma nde o huccondiri he jaayndiyankooɓe, wonnde, “Wadde noon, ene himmi no feewi jogaade njuɓɓudi ndi ene waawa wallude e ƴellitgol gollorgal ngal, kadi e rokkude ngal palateform mo ene walla magodoge Afrik yaajde e saraade haa yalta keeri jookdu ndu.”

Fayndaare ndee, o wiy : “Ko waɗde Senegaal ñiiɓirde e nokku ɗo hettooɓe mago-doge Afriknaaɓe kawritta ngam ƴellitde njuɓɓuɗeele gollondiral (reseau) fanniyankooɓe Afriknaaɓe e hakkundeleyɗeele, ngam newnude caragol golleeji ɗi, e liggondiral hakkunde leyɗeele ceertuɗe.” Ngol ɗoo koolo, wadde, ene waawi wiyeede ko ngam renndin’de golleeji wallifiyankooɓe, feewnooɓe e magiyankooɓe iwruɓe he kala collaaji he adunaaru ndu.

Ko wonaa ɗuum ko, maa waɗ mbaylaaji ngam miijtaade e hol ko woni kuccam mago-doge. Maa hebloji-dowrowi (masterclasses) ndokkir yiyannde ko fayti he juɓɓingol fannu o (structuration du secteur) kadi maa mballu e mahde jokkondire hakkunde fanniynkooɓe Afriknaaɓe e iwruɓe hakkundeleyɗeele.

Ɗiin heblooji-dowrowi, jogori waɗde ɗum en ko Faatu Kannde-Senngoor, kadi e teddiniraaɗo ngol ɗoo koolol gadanol o, oon woni naɓokayanke Faraysenaajo-Senegaalnaajo Aysa Mayga. Haa jooni to bannge mbaylaaji too, aktiris Faraysenaajo o Ludivine Saganier, actoor Burkinaabe Isaka Sawadogo, e Roger Salah mo Senegal, maa mbaɗ anime mbayla tawa ko e gollondiral duɗal naɓoka (cinema) Kourtrajme tawa loowdi ndi ko “aktoraagal he ɓernde pentugol”.

Magooji-doge Senegaalnaaɓe keewɗi ene njeyaa e cuɓaaɗi he ngeel kawgel, ko wayno ɗiiɗoo ɗi payɗen innude: « série Vautours », « Emprises », « Terranga », «Salma » e « Black Santiago ».

En nganndaa so won magooji Fulɓe, Senegaalnaaɓe walla leyɗeele goɗɗe, njogori jeyeede e tawtorteeɓe ngol ɗoo koolol gadanol, kono tan so huunde umminaama wiyaama ummini ɗum ko haa ɓeyda julyultondiral hakkunde Afriknaaɓe e koye mum kadi e hakkunde mum en e yimɓe jeyaaɓe he jookli goɗɗi, so Fulɓe ngardaaki potaano jaɓde heedneede heen caggal. Kadi eɗen nganndi, magooji-doge Fulɓe puɗɗiima ƴellitaade haa ko ene rokka ɗum en waawde kala nde mago-doge Afrik haalaa ɓe innee heen. Hono no ɓe njogorii hannde araaray NƁK (nate ɓoodooje kaalooje-Cinema) Afrik ni, caggal jaltugol Les Tirailleurs mo Umar Sih e Banel e Adama mo Ramata Tullay Sih, jogorɗo jeyeede e Koolol Cannes 2023.

Ɓe Ceerataa, Wallifannde hesere Demmbel Sal yaltii nana he jeeyirɗe Defte.

Ɓe Ceerataa, ko tiitoonde deftere pentol yaltunde jooni, nde wallifiyanke dowluɗo o, Demmbel Sal fawi kadi he juuɗe tarotooɓe coñce Pulaar. Mo inni hannde coñce Pulaar kala hakkillaaji Fulɓe fof ngadatoo yahde ko he Alasan Muntagaa Sal ɓurɗo lollirde Demmbel Sal, joom “Ɗam Alla Adii Ɗam Dennde”, go’o e ɗiɗi, joom Dimo e Daw-law, defte jafnirteeɗe sukaaɓe hannde he nder renndo Fulɓe kala; cuynirteeɗe mette mawɓe, jalnooje, goynooje, kono kadi udditirteeɗe yeewtere, kala ɗo Haalpulaar ndenti.

jokku taro

FICASE 2023, hol no NƁK e Magoyankooɓe Fulɓe keblonirii ɗum?

He keblungal mawninde duuɓi teemedere ko naɓakayanke Senegaalnaajo o, Usmaan Semmben jibinanoo, jaagorɗo toppitiiɗo Pinal e Ngaluuji daartolyankeeji, Pr Aliw Sow habrii maa Senegaal sos festuwaal keso ngam mawninde naɓayanke Senegaalnaajo lolluɗo o, Semmben Usmaan. Festival International du Cinéma et audiovisuel du Senegal (FICASE) ko innde ngoon yuɓɓo heso wonngo he maheede jogorngo tammbaade oon festuwaal tijjaaɗo ene jogori waɗde tuggude 3 haa 9 Korse (Juin) 2023 to Dakaar, Gore, St. Louis e Saly.

jokku taro

Raki Jallo mo Arɗo e Jeyla ene Fayta Piindi TV

He nder yeewtere mum, “Debbo Afrika”, Sali Jah jaɓɓiima koɗo tedduɗo kadi hoodere he nder mago Pulaar, oon woni Raki Jallo ɓurɗo anndireede innde mum magiyanke “Jeylaa”. He nder yeewtere maɓɓe, magiyanke oo habri wonnde omo jogori tawtude Piindi TV ko ɓooyata, tawa o arata ko wonde ɗowoowo yeewtere “Njuddu Jeeri”, nde ɗowatnoo ɗum Ummu Jeng, ceertuɗo e Piindi ko ene wona jooni lebbi jonɗi. Njuddu Jeeri ko yeewtere welnde kadi nde loowdi mum joginoo faayidaaji keewɗi. Ko adii fof ko nde yeewtere njalniika, nde tawnoo ko Pulaar waynoon. So a bonni hito alkulal Pulaar tan helmere ndee wayloto kadi so ɗuum waɗii heewi ko jalnaade. Faayida goɗɗo o ko eɗen njannga he nder yeewtere ndee hol ko addanta sukaaɓe men jibinaaɓe he nder gure ɗe ɗemngal Pulaar njaalaaki ɗee, ronkude waawde Pulaar haa moƴƴa. Heen sahaaji ko joom-mum en waasde haalaneede Pulaar he nder galleeji mum en, waasde fijudude e Haalpulaar’en, walla waasde naweede to diiwe Fulɓe ɗo jibnaaɓe mum ngiwi too, ko wayno Fuuta, Fuladu, Ɓunndu, walla Ferlo, haa ɗemɗe mum en ngoosa he Pulaar. Yeewtere ndee kadi ene hirjina yoo njuddu jeeri en cuus haalde Pulaar hayso ene njale, yoo ɗeɗɗu gacce, kaala ɗemngal ngal kadi paarnoroo ngal sabu ko ngal jey mum en, ko ɗemngal mum en. Ɗuum noon ko huunde heewnde feeñde he nder yeewtere he. Arooɓe he yeewtere ndee ɓee, heewɓe heen ene keewi hollirde wonnde haysinno Pulaar mum en ene loggi ne, ko Fulɓe yiytotooɓe koye mum en he Haalpulaargal, kadi ɗuum njogitorii koye mum en. Wadde, Njuddu Jeeri, eɗen mbaawi wiyde, ko yeewtere hakkunde Pulaar e ɓiyɓe mum, ɓiyɓe jogoraaɓe ko welsindiiɓe neeniwal mum en walla nii hulanaaɓe wonnde njaɓɓi ko he felo saayde e wontude terɗe baasaaɗe leñol mum en. Kono kamɓe ne ɓe njogitii ko koɓe joñaaɓe ɓe kiisaaka e leñol mum en. Hayso he nder ɓerɗe maɓɓe eɓe njiɗi kadi e ɓe pasnii neeniwal maɓɓe ne, kala nde ɓe kaaldi e woɗɓe ɓee  ɓeen njalat ɓe kadi njaggiraɓe no ŋakkuɓe ɓe timmaani ni. Ndeke so tawii fayndaare yeewtere Njuddu Jeeri, ko fooɗtude yahnooɓe mbele ene ngarta,  yo ɓe ɓeydu heen hirjinde tawtaaɓe ɓee ne yoo njaɓ jaɓɓaade. So yahnooɓe ngartii ko yoo mbertane leece, mbertanee jeece mbele ene ndaña no njooɗori, nde tawnoo Pulaar ene hatojini e ɓesngu mum kala.

Jaaraama Piindi

 So Piindi rokkii, sukaaɓe men haralleeɓe e jooma’en ñeeñal, fartaŋŋe waawde wuurde he dokke Allah ɗe Allah waɗi e mum ɗe, eɗen mbaawi wiyde Piindi waɗii ko ene yettee.  Gaa-gaa fayndaare mum wonde weltinooɓe kadi ɓamtooɓe Pinal Senegaalnaɓe walla  mbiyen Afriknaaɓe e ɗemɗe mum en, teeŋti noon he Pulaar, ɗemngal ɓurngal yaajde e saraade he nder Afrik, Piindi ko sosooɓe golle (créateur des emplois) ɓe ene mballita e ƴellitaare faggude leydi mum en.

 Maataw ɓe paamii ko Fulɓe heewɓe cuwaa tawo faamde, wonnde wuurnata ɗemngal e Pinal ko pinal waawde wuurnude wuurnooɓe ɗum. Hol no foti yimɓe nguuri he Hollywood?  Ƴettu yeru NƁAKA (Film) gooto tan, gila e binndoowo (scenarist), Jom-kamera en, haa e magiyankooɓe, ñootooɓe comci, sinkooɓe magiyankooɓe, sinkooɓe galleeji, dognooɓe werlaaji, fiyooɓe gaaci, yeeyooɓe piindi (fleur)…  En mbaawaa gaynidde ko hatojinaa he naɓaka gooto, kono ɗum ɗoo tan ene tinndina en wonnde, naɓaka gooto walla mago wooto ko entreprise kanum e hoore mum. 

Aduna hannde ko aduna faggudu hesuru. Hanki aduna oo fof wuurno ko he ndema, ngaynaaka walla awo, e mecce jowitiiɗe he ɗuum.  Hannde hay leyɗeele ɓurɗe yaajde ndema e ngaynaaka ko wayno Dowlaaji Dentuɗi Amerik, golloɓe he oon fannu timmaani 2% (ɗiɗo he nder teemedere). Kono Hollywood e ko yowitii e mum ene gollina ko ɓuri miliyoŋaaji jeegom neɗɗo.

Ndeke so en paami, so en ndokki ɗemɗe men e pine waloor mo ɗe kaandi o, eɗe mbaawi wuurnude ko ɓuri ko ngawa e ngaynaaka men waawi wuurnude ko.

Afrik Ɓamtortaako he Janngirde Ɗemɗe Janane

Toɓɓere faayiida ɗemngal he nder nehdi (jaŋde), ko toɓɓere duketeende gila nde leyɗeele Afrik, Asii, e Worgo-Amerik (Amerique du Sud) gonnooɗe he les njiimaandi koloñaal keɓti ndimaagu mum en dawrugol. He wallifannde nde UNESCO yaltini gila 1953, ene teeŋtina faayiida nehde sukaaɓe he ɗemɗe mum neenewiije. He ciimtol winndereyeewol ngam rewindo eɓɓande “Nehdi ko joojannde mo woni kala”, (education pour tous) ngol UNESCO yaltini he 2005, ene teeŋtina wonnde ɗemngal ngal leydi (renndo) suɓii ngam waɗde jannginirngal, e dawrugol mum ɗemɗiyankeewol he nder jannginirɗe ene jogii rewam mawɗam he moƴƴugol jaŋnde ndee e jahrugol mayre yeeso.

jokku taro
« Older Entries