Ñalɗi Pinal e Ɓamtaare Ciloñ Nguurtinii Fuutankaagal

Hannde ma timmu to Ciloñ Salndu Fuuta ñalawmaaji pinal puɗɗiiiɗi gila ñalnde aljumaa 23 Bowte kadi ene jokki haa hannde Alet walla mbiyen Dewo-Hoorebiir 25 Bowte 2022. He nder ɗee balɗe tati jibnannde Fuuta fof arii tawtii Ciloñnaaɓe ngam mawninde pinal Fulɓe e Fuutankaagal. Ko ngol woni koolol sappo e ɗiɗi gila ñalɗii ɗii puɗɗa waɗeede he 1998. Teddiniraa ngol ɗoo koolol ko Maitre Maalik Sal, dawriyanke gonnooɗo jaagorgal Senegaal kalfinaaɗo ñaawooje.

Miijo waɗde ɗii ñalɗi ummii ko he ɓiyɓe Ciloñnaaɓe wonnooɓe Ferayse ene denti he fedde wiyeteende Thilogne Association et développement (Ɓural Ciloñ). Payndaale ɗiɗi ene heen wonnoo. Fayndaare adannde ndee ko ngam hollunoode ɓesnguuji maɓɓe jibinaaɓe caggal leydi pinal mum en. Ko ɗuum waɗi e kooli gadani ɗii suukaaɓe maɓɓe jibinaaɓe Farayse ene tawtortenoo e keewal ngam mbaawa anndude pinal mum en e ganni mum en. Fayndaare ɗiɗimere ndee ko jokkondirde wuro ngoo e pelle Oropnaaje ballooje e ɓamtaare walla waɗɗe punondiral (jumelage) hakkunde won e gure Farayse e wuro Ciloñ ngoo.

Hollirde Pinal, Ñeeñal, e Naalankaagal Fuutankooɓe

Ene jeyaa e geɗe ɓurɗe faayodinde he ɗii ñalɗi pinal, wejooji kinɗe fitramgolleeje (Fecciram-golle) ko wayno tafngooji wayluɓe (wayilɓe), cañuuji Maabuɓe, sehngooji Lawɓe, e mahngo looɗe Buurnaaɓe. He nder ɗiin wejooji ene feeña heen ciŋkal rewɓe Fuutankooɓe, gila e cuɗaaje mum en haa e leppi cañaaɗi e comci goobaaɗi tappaaɗi. Kono kadi jimɗi e ngameeje ganni Fuuta, ko wayno yelaa Awluɓe, pekaan Subalɓe,dillere Maabuɓe e saawaali lawɓe. Naalankaagal kesal Haalpulaar’en woppaaka caggal. Tuggude e koolol 1 haa hikka Baaba Maal meeɗaani luuteede. Hikka kadi o arii welnude jammaaji ɗii hono no o woowi waɗde ni. Ndey Kumba Jah, mo ngannduɗaa ko jibinannde Ciloñ kadi mo Ɓural Ciloñ tutii gila sahaaji nde waɗata magooji kadi duusi ɗum he naalankaagal mum jaɓɓiima musiɓɓe mum naalankooɓe he nder wuro mum Ciloñ, kono kadi weltinirii tawtoraaɓe ɓee daande mum welnde e jimɗi mum ngenndiyankeeji. Sukaaɓe naalankooɓe ko wayno Boy Diarra walla Rappeur en ko wayno authentic tawtoraama ñalɗi ɗii. So alla he nder ɗee ɗoo balɗe tati ciloñ wuurtinii Fuutankaagal kadi hollirii galɗugol pinal mum ŋanaayagal naalankooɓe mum.

Cayɗe Ciloñ

Huunde ɓurnde ŋarɗude e noddude pinal e ganni he ɗii ñalɗi ko fijirde wiyeteende Cayɗe nde. Cayɗe ko jimɗi ciloñnaaɓe ɗi ellee ko kamɓe keerorii ɗum he nder Fuuta. Sabu alaa to tawetee so wonaa he nder Salndu Fuuta. Mbele ko ɗum aada Fuutankooɓe ɓooyɗo majjuɗo he nder Fuuta fof tawa heddi taweede tan ko Ciloñ walla mbele ko huunde fentaande toon tawa kadi ko kamɓe tan keerorii ɗum dañaani yaajde e gure Fuuta goɗɗe ɗee? Ko waawi heen wonde fof ne, cayde ko huunde yooɗnde welnde kadi jimɗi ɗii ene loowi maana.

Cayɗe aadoranoo waɗeede ko he nder balɗe juulde Taaske. Waɗata ɗum ko surbaaɓe rewɓe (boombi) walla seemedɓe heccuɓe. So ɓe mooriima ɓe caccii-ma, gooto kala haɓɓa cuɗaari mum noppi mum haa heewa kaŋŋe, ɓoornoo cakka e jawe kaŋŋe walla kaalis; tippa e jubbi mum korbuuje kaŋŋe e ñaaƴe dime. Ɓoorno wutte mum cuuwaaɗo (goobaaɗo). Hono no sukaaɓe worɓe ɓee ni, kamɓe rewɓe ɓee ne eɓe njaha e ɓe ñaamoya lehe fedde he galleeji giƴiraaɓe maɓɓe. So yahii haa kikiiɗe lammba fiya hakkunde wuro. He nder Ciloñ nokku ɓurnooɗo lollude ɗo ɗiin sarooji mbaɗatnoo wiyetee ko Cilingel-Jeere. Ko ɗoon wonnoo hakkunde wuro ngo. Yimɓe ummoo fuɗnaange e hiirnaange wuro ngo, rewo e worgo ngara kawrita ɗo hakkunde ɗo. Ko ndeen so sukaaɓe rewɓe ene njaha ene pay to lammba too, ɓe mbaɗata diɗɗe maɓɓe eɓe njaha e ɓe njima cayɗe. Heen sahaaji diɗɗe ɗiɗi ene pottita he dow bolol gootol heen diɗɗal fof saloo selande heddiiɓe ɓee haa wonta hareeji. Ɗuum ene jeyaa e ko nattini cayɗe waɗeede he nderCiloñ saanga juulde. Kono artirde ɗiin pijirlooji e nder ñalɗi pinal hee ko huunde wurtinoore ganni wuro ngoo e Fuutankaagal hanki.

3 comments

Addu Yiyannde ma

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.