Juulade Taaske walla juulde layya: Hol ko woni Iwdi mum

He nder Aduna Allah oo kala hannde, juulɓe ene mawnina ñalawma juulde Taaske1 walla mbiyen Juulde Layya. Juulɓe ene mawnina ñalawmaaji keewɗi, ko wayno Juulde Koorka, Haaraan, walla won he nokkuuji Mawluuda, (jamma jibineede Nelaaɗo Allah) kono ko Taaske woni juulde ɓurnde mawnude he nder juulɗeele Islaam. Juulde Taaske ene hawrita e hijjoore to Makka, wooturo he jookli Islaam.

He nder leyɗeele Islaam, juulde ko ñalawma weltaare; ñalawma mo woni kala ene ɓoorno ɓurɗo yooɗde e hesɗude e comci mum. Sukaaɓe worɓe laɓoo, rewɓe mooro tippoo ñaaƴe dime e ŋeñemeeje kaŋŋe. Mbaɗtoo cuɗaaje mum en, cakkaaji, kootone e jawe kaŋŋe e kaalis e ñaaƴe ɗime.

Ñalawma juulde layya, ko ñalawma kirsugol layyaaji, ñaamgol teewuuji juɗaaɗi e defaaɗi; ko ñalawma mo mawɓe njuurondirta, ñaagondira yaafuya, kadi nduwondira moƴƴere. Ñalawma juulde ko ñalawma mo sukaaɓe mbeltinirtee koltuuji kesi, rokkeede kaalisaaji (ndewnelaaji) e dognirgal pucci.

He nder Fuuta Tooro, hanki juulde taaske ene mawnintenoo hakke yontere. Ñalnde kala ko sarooji, lammbaaji, e cayɗe.

cayɗe Cilon

Hol ko woni Iwdi Juulde Taaske?

E ko daarti Islaam kabri en, juulde layya ko ñalawma maanditaare nde Ibraahiim (alayhi as salaam) yiynoo he koyɗol Allah ene yamiri ɗum yoo layyo (hirsu ngam Allah) ɓiy mum Ismaa’iil, o felliti, ngam jibbilaanaade Allah, siinude ndeen yamiroore, tawi kadi he ngaan saanga ko oon bajjo gooto o jogii.

Defte kammuyankeeje gaadanteeje ɗe ene kabra en wonnde Allah fodaniino Ibraahiim ma O jippin e mum barke haa heewa;O hebbina geñgol mum haa fota no koodee mbay e kammu walla no njaareende way e ceene tufɗe maayo ni heewde. “Geñgol ma maa hon kadi hoonoo e dow kala saareeji (cahe) añɓe mum en,” Allah fodanimo.2 Kono Ibraahiim fuɗɗiima duuɓolinde no feewi, walla nii mbiyeen o naatanii nayeewu3 tawi o dañaani ɓiyɗo. O heɓii e fotde ɗo neɗɗo ene fiɓtoo dañde ɓesngu kadi joom-suudu makko o, Saaratu, kanum ne taw tolniima e duuɓi jawtirɗi jibinirgol. Ibraahiim noon, eɗen nganndi, ko joom fiɓnde sellunde ɗo Allah, o wonaa ɗamtintooɗo foodoore mum. Nde tawnoo omo sellini wonnde Allah luutndotaako podooje mum kadi ko kattanɗo kala ko haaji. Wadde o seeraani e ñaagaade Allah nde weltinirtamo rokkudemo ɓiyngel tawa ko husere makko wona ɓuɓɓam gite makko.

Nde Ibraahiim e Saaratu njehi Egypt nde, ɓe gaddoriino toon boombel gallunke. Nde oon resni, Saaratu wiy Ibraahiim yoo res ɗum mbele Allah e wonde moƴƴo, maa rokku ɗum heen ɓesngu ɓaawo kanum fiɓtiima jibinde hankadi. Ibraahiim jaɓi o resi Haajaratu. Neeɓaani Haajaratu heɓi ɓiyɗo gorko ɓe inniri ɗum Ismaa’iil.

Weltaare Ibraahiim mawni henn sanne. Ko hono noon ne kadi Haajaratu sabu hankadi o natti tan wonde gallunke, kono o wontii neene mum bajjo galle o. Kiram naati e Saaratu. Haa ɓuri teeŋtude e kala nde o yiyi Ibraahiim ene toppitoo Haajaratu e Ismaa’iil, ene feeñina giɗli mum e korsa mum e maɓɓe.

Ɗuum haɗaani Ibraahiim ene jokki yiilaade kala ko ene weltina jeewo mum o, Saaratu, sabu ko joom-suudu makko mo o renndi nguurndam duuɓi keewɗi. O woni e miijaade holno o seerndirta koɗorɗe maɓɓe, haa Allah jippini e makko yamiroore. Wiyi mo yo o naw sukayel ngel e neene mum ɗo wuro Makka woni jooni ɗo. Ibraahiim ko ñemtinirɗo wonannde kala neɗɗo joom fiɓnde. Ko o keblaniiɗo gollude kala ko Allah yamirimo.

Mi hoɗnii huunde e geñgol am he[ngol] caaɗngol ngol alaa puɗe, takko suudu ma hurmanteeru.

Ibraahiim yahdi e joom-suudu mum lemmbo o, Haajiratu, e ɓiyngel maɓɓe Ismaa’iila. eɓe taƴi yaha jolɗe haa ɓe njettii ɗo Makka woni hannde ɗo. E ngaan saanga taw nokku o ko jeereende, alaa puɗe, alaa ndiyam. Hay gooto hoɗaani ɗoon. Kono Allah yamiri Ibraahiim yoo woppu ɗoon ɓiyngel mum ngel, Ismaa’iil e neene mum Haajiratu. Nde tawnoo Ibraahiim meeɗaani luutndaade yamiroore Allah o woppi ɗoon ɓesngu makko ngu. O woppidi ɓe ndiyam keddinooɗam e hudusuru makko e sasa ene waɗi tamarooje. O haylitii o woni e hooted Palastiin to o woppunoo Saaratu to. Neene mum Ismaa`iil rewi e makko ene wiya: Ee hey ma Ibraahiim, hol to payɗa aɗa yaha aɗa woppa min e ngol caaɗngol ngol alaa neɗɗo alaa hay huunde?” Ibraahiim ene jokki yahde jaabaakimo nde tawnoo ɓernde mum ene heewi sabu njurum ko woppiɓe ɗoon ko. Nde o reftii e laaɓndal makko laawbi keewɗi Ibraahiim jaabaaki mo, o wiy ɗum mbele ko Allah yamiri ɗum ko waɗi ko. Ibraahiim wiy eey. Hakkille ceemeedo o deeƴi,o wiy: “Moƴƴii waɗde, Allah welsinndotaako min.” Nde o ruttii Ibraahiim kanum jokki e laawol mum. Nde Ibraahiim yahi haa tolnii ɗo Thaniyah ɗo taw o wirniima gite maɓɓe o suuti juuɗe makko, o hucciti e suudu hee, o ñaagi Allah e ɗiiɗoo konnguɗi:

Aan Joom am, mi hoɗnii huunde e geñgol am e[ngol] caaɗngol ngol alaa puɗe (ndema), takko suudu ma hurmanteeru, mbele aan joom am, e ɓe ñiiɓa e njuulu (kiilno dewal Allah). Yo a waɗ mbele ɓerɗe yoga e yimɓe ene guuro fayde e maɓɓe (ene ɓallikinooɓe). Yo a arjiginɓe ɓesnooje (ñaɓɓe) mbele ɗo maa eɓe ngona yettooɓe. ( Q. 14:37 )

Nde Ibraahiim gayni duwaade, o yahi wonndude e njoorto wonnde Allah jogoraani welsindaade ɓee ɗoo jiyaaɓe mum, haatojinɓe e faabu mum. Haajar ne heddodii kanum tan gooto e ɓiyngel mum baasnumel ngel e ndee jeereende hittunde, nde alaa hay batte goote nguurndam. Kono jebbilaare makko ɗo Allah ko timmunde. Omo jogii njoorto moƴƴo wonnde, Allah jamirɗo Ibraahiim yoo adduɓe haa ɗo woppa ɓe O, won hoddiro mum yiɗi rewnude e makko kanko e ɓiyngel makko ngel.

Ɗii miijooji e njoortooji moƴƴi mballii yumma mum Ismaa’iil e deeƴnude hakkille mum haa o daña no o daŋkorii boobo makko o. Fotde balɗe seeɗa kanko e biyngel makko ngel ɓe nguuri e tamarooje kam e ndiyam ɗam Ibraahiim ɗaldunoo ɓe ɗam. Ceemeedo dewbo o yetti Allah ngam ko O moƴƴani ɗum en kadi duwii ɗo makko nde O jippinta yurmeende makko e mum en.

Ñekkude hakkunde Safaa e Marwa

Caggal balɗe seeɗe, nguura ka Ibraahiim ɗaccidnooɓe kaa gasi. Sokla mawɗo naatani ceemeedo dewbo o. Heege e ɗomka nanngiɓe, bojji sukayel ngel jibinanimo faayre, sunaare e ngaanumma.O ŋabbi e fello ɓurnoongo ɓadaade ɗoon ngo (As- Safaa), mbele mo o sooyno, e diiwaan taarii ɗo ɗoon o huunde ko o mo rokka ɓiyngel makko ngel kono hay batte o yi ’aani; o jippi kadi o ŋabbi e fello woɗngo ngo (al- Marwa), kono o yiyaani hay male goote nguurndam e takko ɗoon fof. Ni woni o mo seppa hakkunde felloje ɗiɗi ɗe, o mo waɗa yah-ngarta haa woni laawbi jeeɗiɗi4 taw omo woni to dow fello Al-Marwa to, o nani sawtowol, o wiy yo o deeƴino o heɗitoo. Nde o nanti sawtowol ngol laawol goɗngol o yananaa ko sawtowol tigi o nani. Haysinno o anndaani hol mo ngol ummii e mum walla hol to ngol ummortoo mo. O wiy kala mo mbaawɗa wonde dee mi nanii sawtowol maa ngol. So aɗa jogii ballal wallam.Tan ha o sooynii Malayka ɗo nokku Zamzam (Ɓunndu jam-jam) ɗoo ene aastoroo ɓunndu nduu teppere (walla wibjo) mum, haa ndiyam fuccitii e nokku hee.

Haajar luuki yahdini e manoore Allah, o diirani sukayel ngel, nde o yetii, o yarni ɓiyngel makko ngel, o yari kanko e hoore makko kadi, o loowi hudusuru maɓɓe, ndiyam ɗam ene jokki ƴerde. Haajar waɗi ɓoolol taarni ɗum sewnde ndee wato ndiyam ɗam waltude e caaɗngol hee5, o yetti Allah kadi o ɓeydii so’de wonnde garaangal maɓɓe e o nukko ene soomi muuyaande Allah. Ɓernde makko ɓeydii tiiɗde e wonnde Allah yeebaakiɓe. Malayka o ne, ellee ko jagguɗo miijo makko ñohre, wiyimo: “Woto hul yeebeed. Ɗoo ko Suudu Allah ko ngel ɗoo sukayel e baaba mum njogori mahde ndu, kadi Allah yeebotaako koreeji mum.”6

O wuuri ɗoon haa Banu Jurhum en mbirtii sara ɗoon. E ɓe ummii leydi Yaman bannge worgo, e ɓe ndaayatnoo fayde rewo. Ɗo ɓe peccitta jeereende ndee ɗo tan, ɓe cooyni ndiwri ene weeya e nokku he. Eɓe nganndi ndii ɗoo ndiwri weeyataa so wonaa ɗo ndiyam woni, kono kamɓe ɓe ɗaminaaki ndiyam wonde e o nokku. Ɓe mbiy yoo wood e maɓɓe nelaaɓe njaha ƴeewndoyoo. Nde ɓeen njahi tawi toon ndiyam ngarti kaalaniɓe ɓe payi toon. Nde ɓe njetti ɓe tawi neene mum Ismaa’iil ene jooɗi sara ɗoon, ɓe nganndi ko kanko jey ndiyam ɗam. Ceemedo dewbo o weltii e dañde mum hoɗidiiɓe, bismiiɓe. Ko ndeen Makkah hoɗaa.

Iwdi Layya

Ibraahiim woppaani ɓiyngel mum gorel ngel kanum e neene mum tan e ndee yeeweende yejjiti ɗum en. Annabaaɓe ngoppataa ɓesnguuji mum en tan hono noon. Plastiin fof e woɗɗondirde e Makka ɗo o woppi Ismaa’iil ɗo, Ibraahiim ene yillotonoo Ismaa’iil e Haajaratu sahaa e sahaa kala.

Nde Ismaa’iil yahi haa fuɗɗii naatande kellifuya e waawde faamde dokke annabaagal coomiiɗe e jibnaaɗo mum gorko o ɗee, baaba makko hoyɗitinaa yo layyoro mo ngam Allah. E ngootu e njilluuji ɗi Ibraahiim yillinooɓe noddimo e teelal,yeewtaniri mo muuyaande ndee e newaare. E oon tuma taw hakkille makko waawi jaɓde wonde nelaaɓe kala ko kollaa e koyɗi mum en koko laaɓi no yiyde huunde e nguurndam jaatiweejam nii; o faami ɗuum ko yamiroore genoyankoore, alaa e sago ko mande gollee. Nde baaba makko wiyimo:

E hey ma ɓiyngel am miin dee mi yiyii e koyɗol miɗo layyi maa. ϒeew ko woni heen jiyɗe ma? [Ismaa`il] wiy [mo] Baaba am waɗ ko njamiraɗaa ko. Ma a taw ɗo am ɗo, so Allah jaɓii, jeyaaɗo e muñɓe.” ( Q. 37: 102)

Ɓe ɗiɗo kala, ɓiyɗo o e baaba mum, njahdi fayde e nokku goɗɗitiiɗo caggal wuro ngoo ha ɓe ngari e nokku ganndiraaɗo hannde Mina o, ɓe pelliti gollaade ɗoon yamiroore nde.Saytaan (Seyɗaane) ɗaɓɓi soklinirde ɓernde Ibraahiim gaa kirsugol sikkaaka dañaa mum o; o ɗaɓɓi jirgitde e ɓernde mum co’anɗe njurum rewrude e ciftingol ɗum giɗli e korsa hakkunde jibnaaɗo e ɓiyɗo mum, kono ɗuum leefnaani hay seɗe e semmbe Ibraahiim kam e pellital mum e ɗowtaade sago Allah. O rajmii Saytān (o werlii ɗum kaaƴe,) e nokkuuji tati ko ɗum jey sabaabu werlaade jamra7 kaaƴe ko gootol e jookli hajju. Ɗo Ibraahiim wiy ene hirsa ɓiy mum o, ngam haa siina yamiroore genoyankoore nde tan, malayka ari e makko yamiri mo yo o dartin. Wiyimo Allah jaɓanii mo layya makko kadi weltiima e ɗowtaare makko. Allah danndiri Ismaa’iil sabu baaba mum nayeejo o, soodtiri fittandu makko njawdi kalhaldi ndi malayka o jippodi e mum ummoraade dow kammu ,weeɗi ndi baaba makko yoo hirsundi, ndi lomtoo darned makko. 8

Iwdi Hajju e Jookli mum

Ciimti ene kabra en wonde Ka’abah Mahi ɗum ko Baaba Aadama nde jippi e dow leydi nde,won wiyooɓe kadi ko Malayka. Hayso ɗiin ciimti pawaaki e ƴiye Qur’aan walla sewndeeji laaɓɗi, pawii tan ko e ciimti jom diineeji defte en gaadanteeji ne, dalilaaji keewɗi ene ngoodi ɗi ene cemmbina goodaangal Suudu Allah Hurmanteeru ndu gila e yontaaji keccuɗi teskuya aade. So en njonndiniima haysinno ko e aaye Qur’aan pillotooɗo ɗuwaaw Ibraahm (YKAWM) duwinoo nde woppata Ismaa’iil e caaɗngol Makkah he nde, “Caaɗngol ngol alaa puɗe takko Suudu Ma Hurmanteeru”, ene holla en suudu nduu woni ɗoon ko adii Ibraahiim.

Maataw caggal nde besngu Aadama yeñi, keewi haa carii e dow leydi; nde ɓe ngoɗɗi tan ɓe taƴondiri e sewnde annoore genoyankeere nde, ɓe njejjiti ko ɓe ngaadondirnoo e joom maɓɓe ko. Nde tawnoo noon Allah ko jurmotooɗo tagoore mum, ɗo ɓe ngoni kala, so ɓe njahi haa ɓe puɗɗiima majjude e yaltude keeri jamirooje makko tan, O nela fayde e maɓɓe gooto ummoraade e maɓɓe mo ene siftinaɓe jamirooje makko; jannginaɓe laawol ( Sariya), ñeeñal e neɗɗaagal. Ɓiyɓe Aadama Keewi, carii e dow leydi haa ngonti leƴƴi, renndooji, e ngenndiiji keewɗi ceertuɗu, kono heen ngenndi kala Allah nelii e mum annabi tawa ko gooto e mum en, jaŋtantooɗo ɗum en e ɗemngal mum en, jeertina ɗum en. Won e ɓeen ɓe Qur’aan jaŋtanii en daarti mum en, kono Allah wiy ɓurɓe heewde heen O haalaani. Joom Hadisaaji en keɓii wiyde en ɓeen annabaaɓe e nelaaɓe ngonii teemedere e noogas e nay ujunere (124000), Ibraahiim ko e ɓeen annabaaɓe e nelaaɓe o jeya. Hayso deftere makko yettaki en ne, Qur’aan ene habra en podooje ɗe Allah fodannoo mo. Caggal nde Allah ƴeewndii (jarribii) Ibraahiim e geɗe keewɗe o gollii wonndude e ɗowtaare e jebbilaare, Joom makko wiy mo “Ma mi waɗe almaami wonande yimɓe kala”. (Q. 2: 124 ). Allah hesɗitini aadi hakkunde mum e jiyaaɓe mum rewnude e Ibraahiim. O yamiri ɗum yoo mah Ka`bah, ma taw tawi ka rappi haa ka firtii sabu welsindaare ɓooynde duumiinde e pusameeje mawɗe, keewɗe, ganndaaɗe e daartool aade. Ibraahiim e Ismaa’iil mahi suudu ndu haa ɓe ngoortii, o neli Ismaa’il yoo addan mo haayre nde artata taw Jibriil jippodiima e haayre ɓaleere wonnde e Ka’bah nde (Hajratul Aswad), waɗi nde e nokku mayre.

Nde Ibraahiim e Ismaa’iil ngollii haa mahateeri ndii timmi, ɓe ñaagii ɗo Allah nde jaɓantaɓe golle maɓɓe. Qur’aan ene fillonoo en oon duwaaw :

Nde Ibraahiim suuti ngooroondi mahanteeri suudu ndu wondude e Ismaa’iil [ɓe nduwii], Yaa aan Joom amen, Yo a jaabo ɗum ummaade e amen. Aan woni nanoowo ko woni kala ; ganndo ko woni Kala. Yaa aan Joom amen, yo a waɗ min[ɗiɗo] jebbiliiɓe ɗo ma, e ko ummii e geñgol amen yo a waɗ heen ngenndi jebbiliiɓe ɗo maa. Yo a hollu min laawol amen dewrugol [ma] ; Yo a jaabano min tuubuya. Ko Aan tan woni jaabotooɗo tuubuya, jurmotooɗo. Yaa Aan Joom amen Yo A Jippin e nder maɓɓe nelaaɗo e maɓɓe, jaŋtanoo ɓe aayeeje ma, janngina ɓe defte e ñeeñal kadi laɓɓina ɓe. Aan woni toowɗo semmbe ñeeñɗuɗo .” (Q. 2:127-29)

Allah jaabii duwaaw mo Ibraahiim e Ismaa’iil (Yoo kisal Allah won e mum en) nduwii o. O jaɓaniɓe golle maɓɓe.

Allah yamiri Ibraahiim yo habru denndaangal aadeeɓe wonnde ene waɗɗii e mum en hajjude e nduu suudu hurmaandu. Ibraahiim laaɓndii hoore mum: “Hol fof ɗo eerango am waawi yettaade? Sawtowol am fof e mawnude ne aduna oo ene yaaji, aadeeɓe ene keewi.” Kono Allah wiymo, waɗɗii ma e dow maa noddaandu nduu kono ko miin hoddirta nanee e aduna hee kala,Ibraahiim ɗowtii. Allah hoddiri noddaandu nduu nana (haa jooni kala jahɗo hajju wiyetee ko nootoyiima nduun noddaandu) ɗo woɗɗi e wertaango yaajngo. Yimɓe puɗɗii arde ɗo suudu ɗoo gila e nduun noddaandu. Ibraahiim janngini ɓe jookli hajju hono no Allah tinndinirnoo ɗum nii rewnude e malayka. Suudu nduu innraa Ka`bah. Ndu wonti nokku kawtirɗo ngam rewde Allah. Yimɓe ummoriiɓe e nokkuuji aduna hee kala mbaɗti hawtude ɗoon ngam hajjude. O wonti nokku hurmanteejo, hare e makko ene harmi (haɗaa, baɗɗo fof lawol ene fawee e dow mum). Waañde poñkon walla soppude lekɗe e nder nokku hee ene harmi. Neɗɗo kala ene hisi e nder makko gaa tooñooɓe. Ko ɗuum wonnoo geɗal ngal Allah feccani Makkah gila e yonta Ibraahiim, kadi haa jooni hay gooto e ɗi hurumaaji ñoortetaake e nder ngo wuro Allah malaango. Ko Ka’bah woni suudu adiindu maheede e dow leydi mbele haa wonana yimɓe kala nokku kawtirɗo ngam rewde Allah gooto ko aldaa e takkande ɗum denndidiiɗo walla jeridiiɗo. Ko o nokku mo e nder mum, mo woni kala ene wona e kisal . Ko o nokku symbol ngootaagu e potal aadeeɓe, ɗo siila nguru, ɗemngal walla ngenndi ngalaano hiisa. Ko o nokku ciftinoowo musiɗɗaagal aadeeɓe gaadenteewal nde yimɓe fof ngoni ɓiyɓe Aadama e Hawwa e les laamu Allah gooto bajjo mo alaa denndidiiɗo e laamu mum.


Duttorɗe

1Taaske ko konngol jigga ngol. Iwdi maggol ko he ɗemngal Berbeer, ko “Tafaske”. Ko kanum wonti Taaske he Pulaar, Tabaski he Wolof.

2Genesis 22:17

3Ibn Kathir wiy nde Ismaa’iil jibinaa nde taw Ibraahiim ene yahra e duuɓi cappanɗe jeetati e jeegom(86). Al-Bidaayah wa An-Nihaayah, Tum. 1, H. 363. Ƴeew kadi Genesis (16:16)

4Ibn Abbas wiy, Nelaaɗo Allah (YAJMH) wiy ko ɗum addi so yimmɓe kajjoyi ene mbaɗa Sa`aya. Woni seppude hakkunde fellooje ɗiɗi ɗee laawbi jeyɗiɗi. (ko e Hadiis he jeya)

5Ibn Abbaas wiy, Nelaaɗo (YAJMH) wiy: Yoo yurmeende Allah won e neene mum Ismaa’iil, so o woppuno jam-jam (o taarnaano ɗum ɓoolol) walla so o wefƴanooki heen, jam-jam wontata ko sewnde ene wal-walta. (Ko e Hadiis he jeya).

6Inna Allah laa yudii’u ahluhu“Allah yeebotaako koreeji mum.” fayndoraa e koreeji makko “Ahluhu” ko leñol ngol O suɓii. Sabu Allah jibinaani jibinaaka, kadi O alaa paso hay gooto.

7Jamra ko kaaƴon tokoson mberleteekon ñalnde 10 Jul Hijjata. Ɗo kaaƴe ɗee mberletee ɗo ne wiyetee ko Jamra. Jamra Wusta, Jamra Sughra e Aqbah

8Muhammad Muhsin Khan, The Translation of the Meaning of Sahiih Al Bukhaari. Arabic/English.(Riyaad: Daarus- Salaam, 1997) Tum. 4, H. 351.

3 comments

Addu Yiyannde ma

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.