Hol ko jogori Wonde Janngo Pulaar he nder Muritani?

Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji. Ɗuum firti tuggude gila he duɗe tokoose, hakkundeeje, haa e jaaɓi-haaɗtirde janngirde Arabeere  wontata koko waɗɗii. Ɗemngal Faraysinkoore ngal Muritaninaaɓe kuwtortonoo gila ko adii jeytaare mum en haa jooni, kadi gonnongal ɗemngal mum lawakeewal (langue officielle) caggal nde Muritani heɓi jeytaare mum ngal, kanum sortaama he ɗemɗe laawɗinaaɗe leydi ndi.

Janngude ɗum fawii ko he suɓngo jiɗɗo oo tan ngam haa wonana ɗum ɗemngal udditorngal (langue d’ouverture). Ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee, Pulaar, Sooninkoore e Wolof, kanum en ne, maa mbaɗtu janngineede hono no kuulal ngal haaliri, kono maɗe njariɓe haa anndee ɗuum ene waawi wonde. Kono ɗuum addii jiiɓru mawndu he dukooji, haa ɓuri teeŋtude he dartiyankooɓe ɓaleeɓe ɓe ngonaa salfalɓe e pelle daraniiɗe ƴellitde e yooltude hujjaaji ɗemɗe ngenndiije Muritani.

  So en ƴettii yeru fedde OLAN (Organisation pour l’officialisation des langues National) ɓe kirjinii no feewi e calagol ndee ɗoo eɓɓaande, sabu he jiyanɗe maɓɓe kuulal ngal laɓɓinaani toɓɓe keewɗe jarɗe teskaade kadi e laɓɓinde. Ko adii fof ko a) wiyeede ɗemɗe ɗee maa njariɓe fotaani wonde sabu ɗuum waɗanooma he ko yawti haa hawra wonde golle ɗee moƴƴii, kadi UNESCO wasiyii ɗuum yoo yaajne he nder duɗe leydi ndii kala. Kono caggal mum laamu nguu dartini ɗeen golle he dow teyɗe-e-belaaɗe, kono ko gollanoo ndeen koo ene heddii ɗoon haa jooni, gollunooɓe ɗum ɓe ne kadi yoga e mum en ene nguuri; b) kuulal ngal laɓɓinaani so ene jaribee ne hol dumunna dottaaɗo ɗo jaribo ngoo haaɗata. E ɓe ciftina en wonnde, he 1979 wiyaanoo ko eɓɓo ngoo foti duumaade ko duuɓi jeegom, kono laamu nguu lirii ɗum haa woni duuɓi noogaas. Wadde noon ngol laawol ne hayso jaribo woɗngo ene waɗee ne ene foti wona he nder dumunna dottaaɗo. c) Jaagorɗo fodaniiɓe wonnde maa ɗemɗe ngenndiije ɗee jannge, he gol laawol wayataa no ko ɓennunoo koo ni, kono he yiyannde OLAN konngol jaagorɗo o e fodannde mum tan yonaani, ko kuulal ngal foti laɓɓinde wonnde ɗemɗe ɗee ma ngon ɗemɗe janngeteeɗe kadi janngirteeɗe. Ɗuum firti, sukaaɓe ɓee ene poti janngineede ɗemɗe mum en neeniweeje kadi so ɓe poti janngude ganndal tawa ko ɗemɗe maɓɓe ɓe janngirta.d) Ko ɗemɗe ɗee ene poti laawɗineede (wontude lawakeeje) tawa so neɗɗo janngii he neeniwal mum kadi ene waawa golloraade ɗum. He yiyannde yimɓe OLAN, muumde ɗee toɓɓe saloo laɓɓinde ɗum en ene tinndina, laamu nguu ene soomi jamfa e hodo. Fayndaare maɓɓe ko tabitinde jaalagol arabeere he dow ɗemɗe leydi keddiiɗe ɗee.

Hol ko Wonata Rewam Aarabineede Muritani he dow leñɗi Ɓaleeɓe ɓe?

Rewam aarabingol Muritani he dow leñɗi ɓaleeɓe, haalpulaar’en, Jolfuɓe e Sooninkooɓe, ko bone mo famɗaani, nde tawnoo noddi ko maaygol neɗɗaagal(identite) maɓɓe, gila e ɗemɗe maɓɓe haa e pine maɓɓe. Hay daartol maɓɓe majjinte hono no leñɗi keewɗi hannde gonɗi he les njiimaandi Arabeeɓe, ko wayno Libye, Egypte, Algerie, Irak e Syrie ekn.

Seppo OLAN ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Muritani

  So wontii ko ɗemngal Arab tan woni paggorngal ganndal, kadi kanum tan gollortee, yimɓee maa njeebo ɗemɗe mum en, sabu ɗe nattat joganaadeɓe nafoore, ɓe kimmirana Arabeere nde ngam ɗamaamuya waawde dañirde ɗum golle e martaba he nder leydi he. Yaama ɗo adan ɗoo maa Arabeeɓe ɓee njaɓ newnandeɓe wonde huunde kala he leydi hee haa ɓe ngasa saayde. Kono battane fof, ɓe ngontata ko yaɓɓaaɓe, ɓe ngala hiisa, mbaawa wonde haydara he nder leydi mum en, hono no ɓaleeɓe Worgoori Afrik (Algerie, Tunisie, Libye e Maroc) ɓee mbaynii.

Hannde so ɓaleejo Muritaninaajo janngii haa dañii seedamfaagu jaaɓi-haaɗtirde he ɗemngal Faraysinkoore so dañaani golle he nder Muritani ene waawi yahde Senegaal, Mali, Cote d’Ivoire walla leyɗeele Afrik ɓaleejo ɗee kala daña toon golle. Kono so tawii ko Arabeere tan o janngiri, so wonaa laamu Muritani rokkimo golle, alaa fof ɗo o waawi dañoyde golle, sabu eɗen nganndi leyɗeele Arabeeɓe ɗe kaalɗen dow ɗee fof alaa ɗo neɗɗo ɓaleejo arata haa rokke hurum e teddungal saka waawde dañde ɗoon martaba, kala no ganndal makko waawi fotde noon. Wadde noon wiyde ene Aarabina ɓaleeɓe Muritani ko yiɗɗe nuskude ɗum en e ittude e mum neɗɗaagu. Salaade ɗuum ko reende ndimaagu mum e neɗɗaagu mum.


MURITANI: FAYNDAARE EƁƁAANDE KUULAL TIPPUDE JAŊDE KO YOO ƊEMƊE ƁALEEƁE CORNOYE LES NDALLA.

Dukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe? Wonande Arabeeɓe ɓee, ngaal laɓndal jaabowol mum alaa luural. Muritani foti sinkoraade e ñaaƴirde tan ko pinal e ɗemngal Arab. Kadi kala jeyaaɗo e mayri ko ɗuum o foti suɗoraade…[Jokku Taro]

KAALGOL ƊEMƊE NGENNDIIJE TO SUUDU BATIRDU NGENNDI MURITANI: HOL KO FAAYAA HEEN?

Ko ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan’de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi… [Jokku Taro]

3 comments

  • En paamii ndeka bone mbo janngude ɗemngal Arabeere soomani en ! Kala ko mbaaw-ɗen dañde heen e seedanteeje toowɗe, so tawii en njaltii leydi ndii, alaa nafoore ɗe njoganii en. Hay huunde ! Waɗde ina haani jannguɓe men e alɗuɓe men cakkana en peeje baawɗe faddanaade ɗee caɗeele kuccinaaɗe e men.

    Njanngen ɗemngal men, njanngen Farayse Angele e Españool hay so tawii eɗen njannga Aarabeere ndee. Sabu ɗee ɗoo ɗemɗe tati ko ɗee ɗoo mbaawi jokkindirde en e winndere ndee, kadi ko kañje ngoni ɗemɗe gannde ɓurɗe waawde ƴellitde en. Ko kañje kadi ndenndu-ɗen alkulal, ko kañje kadi ɓuri saraade e winndere ndee.

    Like

  • 1 Ko baleebe muritani naabe njabaani rentude
    So en ndenti alaa ko suusata en
    Kono kebdo lonngere foo woppa haala
    Wonta jiyaado safalbe
    2 leñam leñamaagu so iwaani alaa fof to njahten
    Hay leñol gootol wayaani niy no mbaadhen
    Ko dhuum addi e men bone
    Haa wonti hooram hooram
    So a yiy safalbe ne mbadha e men ko mbelaa
    Ko e men be njiy

    Like

  • Pingback: Muritani: Fayndaare Eɓɓaande kuulal tippude jaŋde ko yoo ɗemɗe ɓaleeɓe cornoye les ndalla. | Binndi Pulaar

Addu Yiyannde ma

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.