Baaba Maal Ene Bismaa e Fijirde -Concert-Black Panther Ñalnde Hoorebiir 11/09/2021

Ñalnde Hoorebiir 11/09/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig.
Filma o (naɓaka kaa) eɗe ciftora, nde o yalti he 2018, o heɓiino daraja mawɗo he adunaaru hee kala, tawa ene jeyaa he ko ɓeyɗi ɗum, juɓɓugol gaaci filma o. Ko ɗuum saabii kanko Ludwig o heɓiino heen njeenaaje keewɗo ko wayno Garamiiji (Gramay Award)tati e Academy Award. Keeriindi gaaci ɗii noon wonno ko ƴettude hitooji gaaci Afriknaaji o renndina ɗum he e hitooji orkester kalaasik tawa fof ene renta wona fiingo Afriknaawo. Goransson dañii waawde gollude ɗum wonndude e naalankooɓe Afriknaaɓe ko wayno Baaba Maal mo daande mum welnde udditta naɓaka kaa, kono kadi Masammba Joop piyoowo buuba (ɓittee wela) e Magat Soh kanum ne ko piyoowo bawɗi jooɗiiɗo to Califonia, e naalanke Ginenaajo guttoowo serdu.
He nder Interwiiw juutɗo mo Goransson waɗi he jaaynde deadline.com omo haalta no yiitondiri he Baaba Maal, tuggude e nde o noddi ɗum haa e garaangal makko Senegaal, no jaɓɓoraa, jiyondiral makko e Baaba e hakkunde he nder reedu Fuuta, haa nde ɓe puɗɗi fiilde gaaci ɗii he nder studio.
“ Hakkille am seeraani e huccitde e Hiirnaange Afrik. Mi heɗiima gaaci Afriknaaji keewɗi kadi ceertuɗi nooneeji, kono won ko woni e ɓawɗi e sabareeji Hiirnaange Afrik, e yakawere ndee, ko ene so’a naɓayankaagu ɗo am ɗo.” Goransson jaŋtanii laaɓndotooɗo deadline.com o. “Miijiimi wonnde, ɗum maa wonatno hitooji belɗi so waɗaama he naɓaka (film/movie). Taƴmi biyee am fayde Senegaal. Yontere, ko adii nde miɗo yaha, keɓmi tonngoode Baaba Maal, gooto e ɓurɓe mawnude e naalankooɓe Afriknaaɓe. Noddumoomi kono mi anndaano ko njogormi wiyde mo. Laaɓndi moomi mbele omo jogii yaajeende fiilde gaaci walla haysinno kam hokkudemi fartaŋŋe yiyndirde e makko, o wiy eey kono ko o jahoowo njillu (tourné) so miɗo waawi so mi arii yomi abbo mo mi mirewa e makko.”
Nde Ludwig Goransson e joom-suudu mum njettii Dakar tawi ko Baaba Maal fayii Podoor, kono omo woppi caggal makko koolaaɗo makko so ɓe njettiima yoo oon ƴettoyɓe boowldiwooje arda e maɓɓe Podoor. Nde jaɓɓotonooɗoɓe o ƴettiɓe, Ludwig wiyi, oon nawiɓe e nokku ene doganee hakke wakktuuji ɗiɗi hakkunde mum e Dakaar, jippiniɓe toon wiyiɓe yo ɓe poofto ɗoon haa weeta. Nde weetnoo oon araniɓe ene wonndi e komiseer Polis jahɗo fooftere ɓe payi Fuuta. Caggal doga-fooftoo, ɗannungal juutngal hakkunde Dakaar e Fuuta, nde ɓe njettoytoo Podoor tawi woni hedde waktiiiji ɗiɗi jamma, kono tawi ko Podoor ɗaanaaki nde tawnoo ko ɗoon Jaalal Leñol Baaba baydi Maal waali.
Goransson wiyi ndeeɓe njettii o nawaa suudu to Baaba Maal wonnoo to. O tawi oon ene jooɗii he colla yimɓe ene taarii ɗum. Rewɓe e worɓe, ñaantiiɓe kaddule Afriknaaje jooɗɗe, e ɓe mbaali e koɗungu ndee hoodere jaayre leñol Fulɓe, mo daande mum ƴelliti Pulaar e pinal Haalpulaar en he kala colla he nder jookli aduna he. He nder ndee joɗnde wonaa Baaba woni jimoowo, alaa, ko kanko wonnoo jimeteeɗo. Ene jeyaa e taarinoomo koo, ñeeñɓe e jabbaaji Fulɓe ene njima en njarfoo o taanum jaaltaaɓe. Sikke alaa, eɗen mbaawi wiyde, he ngaan saanga hayso tawii Suwednaajo o anndaano ko yimɓe ɓee kaalata ne, ma o tesko kam ko weltaare tigi hiiri ɗoon. Ma o yiy ɗoon teddungal fuutankooɓe, e waawde ɗum en jaɓɓaade e hoɗtude koɗo.
Caggal nde ɓe njettii kiraaɗe ndottaa, tummbuɗe caraa Baaba wiyi ɓe yo ɓe ngar ɓe ndennda e mum lahal. Ko kanko Suwednaajo oo haalata o wiy: “Ko minen fof ñaamdi e lahal gootal kadi minen kala, min ñaamiri ko juuɗe amen. Way ko hono no maaro e teew dammuwol ni, kono mi meeɗani ñaamde ko waynii welde.” Ko ɗum jannginta en e Baaba Maal, ko wonnde ko o neɗɗo paarnoriiɗo pinal mum mo hersirtaa ɗum hay sahaa goo. Nde tawnoo eɗen nganndi alaa pinal e adunaaru hee ngal o humpaa, kono sabu neɗɗo oo wonde koɗo makko addanaani mo woppude ko makko ngam ƴeewde ko weli ɗum, alaa, o holli ɗum koko o woni ko, e woni ko makko koo.
Ko ɗuum nii jey sabaabu gaddanɗo Baaba Maal yiɗde Goransson Ludwig ara Fuuta. He ner interwiw mo Baaba Maal waɗnoo, ene haala heen wonnde, nde juɓɓinoowo gaaci (music composer) Suwednaajo oo wiyimo ene ara kadi addata ɗum ko yiɗd ɓeydoraade ganndal e janngude gaaci Afriknaaji, o wiy ɗum ko so ene yiɗi ɗuum yoo ar yahda e makko to mbunndi-mbunndi ɗiin gaaci ñeɗetee to. Sabu ɓe njahdi toon wona kanko tan yimata, kono kala ɗo ɓe ngari ma ɓe njaɓɓe, kadi tawa yimɓe ɓee njaɓɓortooɓe ko bawɗi, buubaaji, jimɗi e ngamri. Kadi so o yimii toon maa oon waaw yiyde hol co’anɗe yimɓe ɓee njogotoo heen, holno ɓe mbaɗata ha ɓe kollira wetaare maɓɓe. Ɗuum fof noon ko jaŋde nde oon waawi janngude toon.
Caggal nde ɓe kiirtii, Baaba Maal wiyi ɓe yo ɓe ngar ɓe njaha to fijirde too, Ludwig ene jaŋtoo: “Min njolti he werlaa hee, nde wonata hojomaaji (silmaaji) joy tawi min njettiima to fijirde ndee waɗata too. Min tawi wuro ngoo fof ene renti toon, ene sabbii fijirde ndee. Yimɓe ummiiɓe haa gure goɗɗe, ɓee heen ene njoli saretaaji ngam arde nootitaade he fijirde he. Tawi wonii wakutu tataɓo jamma, nde Baaba Maal yalti tan fuɗɗii yimde kanum tan gooto ene fiya piyaano(Piano). Huunde ndee kala deeƴti, co’anɗe koɗiiɗe mi ɗee ellee ko mi gonɗo he dewal alla luggiɗngal, walla keɗotonooɗo waaju diine.”
“Kaaɗoo ngonka e ɗeeɗoo co’anɗe ɗe Baaba Maal rokkata yimɓe ɓee he ngaaɗo saanga, so mi waawno ñemtinde ɗum he nder filma hee, ma mi weltotono no feewi.” Ludwig woni ene ñuumbondirde e hoore mum.
Ko he ñalawma makko battindiiɗo he nder Senegaal, Luswig wiyi, dañi fiildude lefol e Baaba Maal, gaacol udditirgol filma Black Panther ngol.
“Mi noddu Ryan (Ryan Googler, woni juɓɓiɗo filma o) e FaceTime tan tottumoomi Baaba Maal, Ryan haalani Baaba Maal loowdi filma o. Hojomaaji joy tan caggal mum min payi Studio. Njah mi ngonmi e fiyde piyaanoo Baaba Maal toƴƴi daande mum welnde ndee, o woni yimde. Jimol ngol ko he Pulaar nde tawnoo Baaba Maal jeyaa ko e leñol Fulɓe. O yimatnoo koko fayti e maayde ñiiwa. Ñiiwa noon ko soowoore laamɗo. Laamɗo maayii yontii goɗɗo ene lomtoo kono ko seese yahrete.Ko ɗuum wonat udditirde beeygol he dow Wakanda.”
Sikke alaa, Baaba Maal ko kollirɗo mbaawka mum he dingiral naalankaagal gila ko ɓooyi. Eɗen ciftina ko gila 1995 he 38 ɓo ANNUAL GRAMMY AWARDS album Baaba Maal Firin’ In Africa ,nominaa BEST WORLD MUSIC ALBUM. Gila ndeen kadi o seeraani, ñalnde kala e hollirde wonde mo gooto e naalankooɓe Afriknaaɓe ɓurɓe dowlude kadi ɓurɓe toowde karallaagal e ñeeñal e ko yowitii e gaaci (Musik) Afriknaaji. Ballal Baaba Maal e gaaci (score/soundtrack) Black Panther waawde heɓde njeenaaje keewɗe ko huunde nde alaa jeddi.