Hanan Buhari waali jommbaajo Ñalnde Mawnde, Yoo koondi Malmo

Hanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha’aban ɓiy Mahmud Sani Sha’aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari.
Kanko Muhammed Turad ne ko o diisnoteeɗo keeriɗo jaagorgal kalfinaangal golle, Rabatunde Fashola. O ƴamiino kadi lefol ngardiigu diiwal Kaduna lawbi ɗiɗi, 2007 e 2011. Kanko Turad, ko o fagguduyanke diisneteeɗo he paggitorɗe keewɗe gila he nder Najiriya haa Dubay.

Dewgal ngal wonii dewgal laamɓe e alɗuɓe sikke alaa. He lewbi jawtuɗi ɗii, jaayndeeji Najiriya kabriino wonnde Aysa Buhari, joom suudu mawɗo leydi o, diwii fayde Dubay, Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi, ngam soodoyde jooraare Hanan, tawa ko he ndiwoowa keeriika ka galo mawɗo ene wiyee Muhammad Indimi luɓimo. Eɗen ciftina kadi ko ɓiy oon galo (miliyaadeer), resi gooto e ɓiyɓe Buhari.
Hanan woni ɓiy Muhammed Buhari tokooso kono ko kanko ɓuri yañƴude. O yalti ko Jaaɓi-Haaɗtirde Revensbourn to London he 2019 o heɓi seedanfaagu makko he natiyankaagal (Digital Photography) kadi omo jokki waɗde Master’s makko he fine arts he ngaal ɗoon duɗal.
Pulaagu winndere fuɗɗii teskaade Hanan Buhari ko nde hitowol makko sarii he laylayti (social media) omo haala he ɗemngal Fulfulde, wonnde o nanataa hawsankoore no feewi sabu he galle maɓɓe ko Fulfulde ɓe kaalata. Eɗen tesko Muhammed Buhari e hoore mum, hayso ene fasnii pulaakgu kadi ene faarnoroo ɗum ne, o waawaa Fulfulde. Ko joom suudu makko woni pullo kaaloowo Pulaar.
Kono yimre nde Abdullaahi Bashir, fentannoo mo he Fulfulde“Hanan Buhari Ko aan Ɓernde am Suɓii”, sarinoo ma kanum ne he nder laylayti.
Hanan Buhari ko Aan ɓernde am Chubi
Gite am Yi’ii ɗum ko meeɗaa yiide
Hakkiilo am yehii ɗo meeɗaay yaade
Ngoarol Hanan waylitii yonki am hannde
Mi yiɗii oo suka debbo faa nder ɓernde am
Miijo maako woɗɗike faa nder hakkiilo am
Jiile maako maɓɓi jiile ngite am
Ko wanaa kaŋko fuu mi yi’ataa handen
Mi yinike maawo yiɗde ngol walaa keerol
Mi tampii wurtaaki dee yooliimin nder haragol
Ittoowokam walaa ngam mi woɗɗike nder mutugol
Nder yiɗde oo suka debbo mi humii maayuki handen
To yiɗde maako jukkooje non mi hettan
Si nde baasi non mi waalan du mi haran mi haartan
Si ngol Dewal non mi ñallan du mi waaltan
Miɗo toroo joomiraawo hokkakammo handen
Hanan wujji ɓernde am dogdii yehii ɗo mi andaa
Mi ndaartii, mi jokkii, mi ewnii, mi yiitaali ɓe o wondaa
Mi haaŋike nder tefde oo suka debbo lobbo ɓii adda
Safaare walaa si wanaa heɓdemo handen
Terɗe maako ina ŋarɗi hino haaŋe lootaaŋe
Yeeso maako ina jalba, ina ɗelka hino kaŋŋe
Mooso maako ina nanga ngite hino naaŋe
Min kam mi waasii belɗum si mi heɓaaymo handen.
Abdullahi Bashir



