Lefol Ngay: Goodal fiilii Ceerno Bah e Hammee Lih leppi teddungal.

Ñalnde Hoore-biir, 11 Jolal 2023, Fedde Goodal, he gardagol Usmaan Makka Lih ene yuɓɓinatnoo to Santar Aamadu Maalik Gay, piilngal lefol maɓɓe teddungal ngal ɓe mbiyata “Lefol Ngay’, tawi ɓe piilatnoo ɗum ko Ceerno Aliw Bah, USE, e Hammee Aamadu Lih, 2STV.

Santar Aamadu Maalik Gay (Bopp) ɓooyi jaɓɓaade dille pine e renndoyankeeje Fulɓe teeŋti noon he Fuutankooɓe. Maa mbiyaa nii ko ɗoon woni galle renndo (maison sociale) Fuutankooɓe he nder Ndakaaru, hono no duɗal Ceerno Sulaymaani Baal Geejawaay woniri galle pinal (maison de la culture) Fulɓe he nder diiwal Ndakaaru fof ni. Kono ɗuum haawnaaki, nde tawno Aamadu Maalik Gay cosɗo he 1955 Santar Bopp, mo o innitira o, ko kanum kadi sosnoo Fedde Sukaaɓe Fulɓe to Paris he 1956, ngam hirjinde ɗum en he daranaade ɗemngal, pinal, e daartol Fulɓe e Fuutankooɓe. Ko ndeen dillere jibini pelle Pulaar ko wayno Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal e Fedde Ɓamtaare Pulaar he nder Muritani. Ndeke Santar Aamadu Maalik Gay, gaagaa wonde ɗum dispaaseer gite, nokku keblirɗo mecce, e nokku coftal ɓalli, ko o galle renndo Pulaar he nder Ndakaaru kadi ko o maande (symbole) filñitaare ƴellitgol ɗemngal Pulaar, pinal e daartol Fuutankooɓe. Ko waɗi toon koo ñalnde Hoore-biir 11Jolal 23, ene tabitina wonnde ko Santar Aamadu Maalik Gay woni galle renndo Haal Pulaar’en he nder Ndakaaru, kono ko kewi toon ndeen ñalnde ko, woni piilngal “ Lefol Ngay”, kanum ne ko ɗum maande nde mbaawɗen ɓetirde taaɓanɗe he yahdu filñitaare ƴellitgol ɗemngal Pulaar e pinal e daartol Fulɓe he nder Senegaal.

Fedde Goodal e Lefol Ngay

Ngay ko lefol teddungal ngol GOODAL (Goomu Daraniingu Leñol) fiilata winndiyankooɓe ɗemngal Pulaar. Kono wonaa winndiyanke fof heɓata ngol. Sabu ɓe mbiy ko huunde jogotoo waloor ko maa tiiɗa saɗta heɓde tawa so neɗɗo heɓii ɗum ene waawa ɗum faarnoraade. Ko ɗuum waɗi ñalnde 22 Colte, 2020, GOODAL suɓii gooto e hilifaaɓe leñol Fulɓe, Ceerno Jalaaluddiin Bah mo Madiina Gunaas, ballifiiɗo ko ene yaha e defte sappo he ɗemngal Pulaar, tawa fof koko yowitii he diine Islaam. Gila e firo Quraana, defte Fiqhu e Hadiis, e tinndinooje Sunna e nehdi suufiyankaagal, ɓe piili ɗum ngool lefol teddungal. Ko adii ɗum lefol Ngay meeɗnoo fiileede ko ñalnde 22, Morso 2016. Tawa fiila ngol ko Ceerno Aamadu Tijjani Kan mo Galoya, kanum ne wallifiima ko ene yaha e defte noogaas he ɗemngal Pulaar.

Hikka ɓe cuɓii ko gay kokkaaji ɗiɗi pinal e renndoyaagal Pulaar, woni Ceerno Aliw Bah (Wuro Soogi) hooreejo kiiɗɗo USE e Hamme Aamadu Lih (Mbooyo) jaayndiyanke 2STV.

So en kaalii filñitannde ƴellitaare Pulaar e taaɓanɗe mum, jeddi ngalaa, ɓeen ɗoon ɗiɗo ko jaɓtanɓe mawɓe sosnooɓe ɓee donngal mum en, pawti he dow balɓe mum en.

Ceerno Aliw Bah, ko kanum lomtii Aamadu Maalik Gay he hoore Santar Aamadu Maalik Gay, o ardii ɗum ko ene wona duuɓi cappanɗe nay. So Santar Aamadu Maalik Gay ene lutti wonde galle renndo Pulaar, ko Allah yettetee, kono ko Ceerno Bah mantatee. Nde tawnoo heewi ɗo neɗɗo nehi njawdi mum haa fayi fowru ari sonngi ɗum tawa ɗaldaani ɗum hay ƴiyal goloŋloŋal. Aamadu Maalik Gay, kala fiɓnde, pellital e kiram waawnoo joganaade Pulaar ne, nde o yahi ndee, santar o ene waawnoo artude he juuɗe woɗɓe ɓe ngonaa enen, ndeen hay innde Makko ene waawno waasde innitireede santar o. Walla nii wona ko gooto e ɓiyɓe Fulɓe lomtii ɗoon kono tawa ko Haal-Pulaar’en kaɓantee koo e ko ndukata koo wonaa haaju mum. Ndeke noon so santar o jokkii jogaade jeese mum ɗiɗi fof, wonde nokku mo ari ndenndi en, alaa paltoor, kala katojinɗo e ko ɓe ngollata koo so aranii ɗum heɓat heen hakke mum, tawa alaa heedi-heeda, tawa kadi omo jokki wonde galle renndo Fulɓe, ɗuum ko himme Ceerno Bah. Hono no Aamadu Maalik Gay ni, Ceerno Aliw Bah ko neɗɗanke (humaniste) mo cellal, kisal e reenaare kala aadee woƴi, tawi kadi ko o kiranoowo ɗemngal Pulaar, jiɗɗo ɓamtaare Fuutankooɓe, huunde nde o holliri gila omo woni PIP.

Hammee Aamadu Lih, ko suka, so en njerondiriimo e Ceerno Bah walla mawɓe ɓe kaalɗen dow ɓe. Ko o jaayndiyanke kankone keɓɓitiiɗo araaraay jaayndiyankooɓe Fulɓe adinooɓe mo he hare ɓamtaare pinal e ɗemngal Pulaar, ko wayno Ibraahiima Moktaar Saar, Siley Njaay, Bubakar Bah, Yero Umar Jallo e Tijjani Aan, e woɗɓe sirŋininooɓe haa Pulaar waawi heɓde jojjannde mum he nder jaayndeeji Senegaal. Ene wayno ko kanko lomtii ɓeen mawɓe ɓe innuɗen fof he wonde ndarorgal jaayndiyankoɓe Fulɓe Senegaal, ngal yonta keso o tiimtatoo he golle mum. O fiilii jeewte 500 he nder yeewtere makko “Ngalu” yaltoore toon to 2STV kala Hoore-biir caggal waktu go’aɓo, ko jiida e kabaruuji ñallaangal Pulaar Actu, mo ngannduɗaa e ballal makko, sukaaɓe woɗɓe jaayndiyankooɓe worɓe e rewɓe mbaawi yantude e makko ngam tammbaade kala ko fayti he kabaruuji he ɗemngal Pulaar he nder 2STV.

Ngalu, ko kanum woni hannde yeewtere Pulaar ɓurnde yeeɓeede he nder ayaawooji kbarirɗe Senegaal. Sabu gaa-gaa loowdiji yeewtere nde wonde pinndinooji, loowɗi ganndal e hummpito yaajngo, kono kadi sabu mayre wonde fartaŋŋe yeeɓiyankooɓe Fulɓe dañde yiyde ɓiyɓe mum en, annduɓe mum en, ɓe cooynotonoo nokkuuji goɗɗi ene ngara ene kaalda e mum en he ɗemngal Pulaar.

Hammee wona tan jaayndiyanke caaktoowo kabaruuji, kono ko o wallifiyanke, wiɗtiyanke ganni e pine Pulaar e Fuutankooɓe hono no o holliri ɗum he deftere makko “Ɗalee Mawɓe Ndeena”. Ko o yeewtiyanke, baɗoowo jeewte dingire e hirjinooji, jannginoowo Pulaar, kono kadi kebloowo jaayndiyankooɓe ɗemngal Pulaar hono no seedtoriiɗum jaayndiyankooɓe Daakaa Media. Ndeke noon, eɗen mbaawi wiyde so fedde Goodal teddinii ɓe ɗoo ɗiɗo, Ceerno Baha e Hamme Lih, ko haani waɗaama kadi haanduɓe heen ne mbaɗanaama.

Faayiida Piilngal Ngal

Piilngal ngal sinkoriima tawtoreede ɗum mawɓe leñol Fulɓe, annduɓe e yontaaɓe leñol ngol, ko wayno Dr Fari Silat Kah, hooreejo Tabital Pulaagu/ARP Senegaal, Mammadu Lih hooreejo Ared, Hajja Jinnda Dem, wallifiyanke he ɗemngal Pulaar kono kadi daraniiɗo Resorde Pinal Fulɓe (Ecomusee Peul) mo Aañam. Tawtoraama ɗum kadi, hilifaaɓe diine e hilifaaɓe aada heewɓe ummoriiɓe e banngeeji kala he nder wertaango Senegaal haa Muritani.

Huunde woɗnde teskinnde he ngal ɗoo piilngal ko tawtoreede Media Pulaar he mbaydiiji mum kala. Gila he rajooji, teleeji haa jaayndeeji numerik. Tuggude he 2STV ɗo Hammee gollata ɗo, Radio Tele Fulɓe, Piindi TV, Amani TV haa Daakaa Media TV, haa e rajooji nder leydi ko wayno RTS Maatam, e hakkunde leyɗeele ko wayno RFI, fof tawtoraama kadi ɓannginii piilngal ngal gila yontaani. So tawii ko goonga maayɓe ene njiya wuurɓe, oon ñalawma Sammba Caam, Tijjani Aan, Alhajji Ngayde e Aamadu Tijjaani Baal en ndañii weltaare. Hay gooto waawaanoo miijaade he nder yonta gooto tan Pulaar ene ummo he jogaade yeewtere yontere fof laawol gootal, haa waɗta limaneede Teleeji e Rajooji teemedde. Kono ɗuum fof so dañaama hannde ko darnde tiiɗnde nde heewɓe ɓe innuɗen ɗoo inɗe mum e woɗɓe ɓe en innaani, ndarinoo hanki haa ɗuum waawi hannde dañeede. Ko ndeen darnde Goodal yiɗi jokkude tawi ene yaɓɓi he pele maɓɓe kono kadi tawa ene huwtorii peeje ɗe yonta hannde o laaɓndi ɗe.

Addu Yiyannde ma

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.