Yeewtere Pulaaronline e Saydou Ba, Hooreejo KJPF

Hol nguurndam KJPF e hol jotondiral mayre e Tapital Pulaaku? Ɗuum e laaɓnde goɗɗo hoorejo KJPF jabanto en.
KJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo.
Pulaaronline jokkondirii e hooreejo fedde nde, Ceerno Saydu Bah, gonɗo e njillu e ooɗoo saha e Dowlaaji Dentuɗi Amerik, en laaɓndiima mo huunde e nguurndam fedde nde o ardii nde kadi e jiyanɗe makko e yahdu pelle Pulaar e hol ɗo ɓamtaare jaŋde e pinal Pulaar yahrata?
Pulaaronline:Hol ko woni KJPF e hol ko woni golle ɓurɗe himmude e nder KJPF?
Horeejo Saydu Bah: KJPF ko Fedde Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde. Nde sosaa ko e hitaande 1981 to leydi Farayse e nder wuro wiyeteengo Bordeaux. Gila ndeen e nde daranii ɓamtude pine Fulaɓe ; e nde daranii jannginde pulaar, winndude e muulde defte tawa ko binndaaɗe e ɗemngal Pulaar. Nde gollii golle keewɗe ko fayti e ɓamtude pinal Fulɓe tuggude gila nde sosa fayde jooni.
Duuɓi gadani ɗi e nde jannginatno Pulaar no feewi kono jooni sukaaɓe ɓee ɓuri waawde nootitaade e jaŋde hee tan ko so ƴeewndo BAC ngo yonti. E oon saha eɓe ngara ngam yiɗde janngude Pulaar nde tawnoo won ko ɗum wallataɓe e toɓɓe maɓɓe e ƴeewndo BAC francais ngo. E min njokki noon yuɓɓinde nyalɗi pine e muulde defte, min muuli defte keewɗe, hay ko ngaratmi ko mi addorii heen huunde kono haɗi ko New York.
So yawtii golle pinal e jaŋde pulaar nde kadi, fedde ndee ene jogii waalaare woɗnde ko fayti e ballal e renndo. E nde jogii gollotooɓe njeytato (8) tawa ko yoɓeteeɓe. Ɓeen woni darned mum en ko wallude ko wayno banndiraaɓe men ɗanniyankeeɓe ɓe ngalaa kaayitaaji, dogde e peeje no keɓiri kaayitaaji. Gila e nawde ɗum en OFPRA haa e prefecture walla ko wayno walleede e no cafrorii.
Ndeen waalaare kadi ko kanum toppitii ko fayti e jaŋde mawɓe tawa ko e ɗemngal Farayse, nde tawnoo laamu ngu ene sarɗini e dow yiylotooɓe kaayitaaji ɓe janngude ɗemngal ngal. E nde walla kadi sukaaɓe men janngooɓe e duɗe laamu ɗe, jogiiɓe caɗeele e jaŋdeeli mum en, min mballa ɗum en e golle mum en ndokkano mbele joom mum en ene mbaawa heɓtaade tolnooji mum en.
E nder ndeen waalaare “ballal e renndo”haa jooni, banndiraaɓe rewɓe ɓe ene njogii heen geɗal keeringal. E min njogii banndiraaɗo dewbo gooto ene jooɗodoo e maɓɓe e batuuti kala balɗe sappo e joy (15), ngam wostondirde e maɓɓe hakkillaaji, min inniri ɗeen jonɗe ko goomu jeewte “groupe des paroles.” E nder jonɗe he o mo bismoo heen fanniyankooɓe heewɓe ko wayno doktoreeɓe, jannginooɓe walla haralleeɓe ummoriiɓe to gollorɗe ceertuɗe, ngam haa mbaawa wallude banndiraaɓe rewɓe ɓe e wasiyaaji, pammina ɗum en hujjaaji mum en kadi mballita ɗum en e peeje ngam haa mbaawa reende ɓesnguuji mum en mbele ene kisa.
Pulaaronline: So en nduttiima e toɓɓere jaŋde pulaar, a holliri wonnde ɗum nattii yahrude hono no adan ni, hol ko nattini sukaaɓe ɓe jaɓde janngude Pulaar?
Hooreejo Saydu Bah: Sikke alaa, ene waɗi sababuuji keewɗi, kono eɗen mbaawi wiyde kam jibnaaɓe ɓe mballaani min e no sukaaɓe ɓe njanngiri. Sabu adan o wonnoo ko janngin’gol sibu Allah tan. Jannginooɓe ɓe njaha haa e nder galleeji he ƴettoya sukaaɓe ɓe nawa e Otooji mum en to duɗe too janngina ɗum en tawa ko Allah ɓolo, caggal ɗuum min ƴetti ko jannginooɓe tawa ko yoɓeteeɓe ene njanngina tawa ko fedde nde yoɓata ɗum en jiɗnaaɓe laaɓndaaka hay mbuuɗu ɓe kono min ndoŋkii yoo ngaddu sukaaɓe mum en to duɗe too hono no haaniri ni. E min mbaɗatnoo kadi pijirlooji, ɗuum ene addatnoo sukaaɓe ɓe sabu e ɓe njiɗi pijirlooji ɗi, kadi e min nawatnooɓe guurti haa Afrik.Caggal ɗum waɗi pelle goɗɗe ɗe ngonaa jannginooje pulaar ni kono mbaɗti huwtooraade hono ɗiin pijirlooji. Sukaaɓe janngunooɓe adan ɓe fof noon naftoriima ɗum no feewi, tawi kadi alaa ko ɗum leeltini e jaŋdeeli mum en to duɗe laamuuje to. Hay nde Murtuɗo ari Farayse nde min enndiino wuurtinde jaŋde nde kono yahrani no min njiɗirnoo ni.
Pulaaronline: Mbele sukaaɓe janngunooɓe adan ɓe ene njokki darodaade e mon e wallondirde e mon e sippiro ngonɗon e dow mum ngo, mbele e ɓe keblanii lomtaade on janngo e jokkude golle ɗe?
Hooreejo Saydu Bah: So Allah, min njiyaani ɗum e maɓɓe. Won e sukaaɓe ɓee ene wayno ko e nder KJPF njibinaa ni, sabu ko heen tawi jibnaaɓe mum en ene cippiree, kollaa ɗum gila ku sukaaɓe, kono so joom mum en njahii haa mawnii tan puɗɗoto faalkisaade golle ɗe. Ene waɗi hay sukaaɓe jibinaaɓe Afrik ngaddaa tawa ene pamɗi, ɓeen fof e min pooɗtatnoo ɗum en mbele haa mbaawa heddodaade e pinal mum en, njokka haalde ɗemngal ngal, kono so mawnii tan keewi ko waylaade.
Pulaaronline: Golle mon ene laaɓndii ngaluu keewngu, sabu a holli wonnde o ɗon njogii gollooɓe yoɓeteeɓe yantude e muulde defte e yuɓinde pijirlooji, holi cewle ɓulnortoɗon ngaluuji?
Hooreejo, Saydu Bah: Tuggude e 1981 haa yettii 1990 ko e pawe tan min keɓatnoo ngalu amen. Tergal fof tan ene jogii ko waɗatnoo ko ɗuum min kumtiratnoo haajuuji amen tokoosi sabu ko heɓetee heen ko heewaani, kono caggal ɗuum huunde nde natti waawde gasirde hono noon, min baɗti laaɓndaade balle laamu gila 1990, min njuɓana jalte sukaaɓe, nawe sukaaɓe Afrik , pijirlooji nyalɗi pine e ko nanndi heen. Sabu e hitaande 2007,2008, e 2009 fof min njuɓɓinii heen jonte pinal, tawa ene yaha hakke balɗe jonɗe, 2009 ko balɗe sappo e joy (15) ɗum ƴetti. Ɗuum eɗen nganndi ko ngalu heewngu laaɓndii, yantude e golle ballal e renndo njaŋti ɗen dow ɗe, ɗe fedde ndee gollata, ɗiin ngaluuji fof min keɓata ɗum en ko e laamu ngu. Haajoni noon tergal fof ene jogii ko waɗata. So hitaande maayi kala tergal ene soda kartal mum.
Pulaaronline: Ko ƴellitde jaŋde e binndol e ɗemngal Pulaar wonno lasli kawtal, kadi a hollitii wonnde oɗon muuli defte keewɗe te oɗon njokki e muulngo, mbele ko onon mbinndata ɗeen defte walla ko ɗe haalpulaar en woɗɓe mballifto totta on muulon.Mbele so muulaama sardeɗe ndee ene newo?
Hooreejo Saydu Bah: Ko defte ɗe min mballifantoo koye amen. KJPF e hoyre mum alaa galle muulngo defte. Hay minen so min mballifiima defte ko Ceerno Aliw Muhammadu wallata min no ɗe caatoraa e no ɗe muuliraa.Kanko Ceerno Aliw Muhammadu, ko o pullo Kamruun-naajo, ɗemɗiyanke (linguiste) jannginoowo to INALCO. Ko o daraniiɗo binndol e jaŋde pulaar no feewi.
Cargol defte ɗe noon ene waɗi caɗeele, nde tawnoo en ngalaa nokkuuji mawɗi tawa ko jeeyooji defte. Ko terɗe ɗee tan, gooto fof ƴetta heen ko waawi ƴeewa sarde ɗum e nder ɓe anndi walla ko wayno huunde kewa tan min njaltinaɗe min njeeya heen. Defte nana muula haa keewi kono ko ɓuri heen heewde nana ɗoon jooɗii, saraaki tawo.
Pulaaronline: Caggal nde Tabital Pulaaku sosaa,pooɗee-nduuree waɗi hakkunde terɗe Kawtal e ko fayti e jokko’gol mon e Tabital, hol ko jeynoo sabaabu oon pooɗe-nduure e hol to wattindii?
Hooreejo Saydu Bah: KJPF ene jeyaa e sosɓe Tabital Pulaaku. Ko jooni tan yimɓe heewɓe puɗɗii anndude Tabital, kono minen gila e batuuji gadani ɗi, e 1998, min tawtoraama. Wiyanoo noon ko ma doosɗe ɗe mbinnde saree e nder leyɗeele hee kala. Ko nanondiranoo e ɗiin batuuji noon ko kala catal ene fawaa miliyoŋaaji joy. Minen min ngaddii miliyoŋaaji amen joy. Kadi wiyanoo ko kala leydi, e nder Afrik, jogotoo tan ko catal gootal. Ɗum firti hayso leydi ndii ene waɗi pelle pulaaryankeeje keewɗe ne, kannje fof ɗe ndentat e nder njuɓɓudi ngootiri ɗe ngonta catal, hayso tawii heen fedde fof ene jokki e heddodaade e innde mum kadi ene gollo no gollortonoo. Ko wonaa Afrik ko, jookdu fof jogotoo ko catal gootal. Ɗum firti Orop fof waawi waɗde tan catal gootal; Amerik (US e Canada) ko catal gootal. Ko caggal nde yahi haa fedde ndee darii woodi wiyɓe yoo KJPF waylu innde mum waɗta Tabital Pulaaku. Woodi saliiɓe ngoon miijo, mbiy jaraani ko pelleɗe ene mbayla inɗe mum en.Yoo Kawtal heddodo e innde mum; Dental Fulɓe Itali heddodoo e innde mum tawa haɗataa kannje fof eɗe ndenti e njuɓɓudi wiyeteendi Tabital ndi. Ko ɗum wonnoo pooɗe-nduure o. Ɓe noddondiri batuuji, (e ngaan saanga miin taw mi alaa toon ni,) ɓe mbadi toɗɗee jaɓɓe yoo innde ndee wayle e saliiɓe, kono hayɗum ɓe ndonki nanondirde heen. Woodi wiyɓe no toɗɗe ɗee mbaɗiraa ni rewaani laawol. Ɗo yahanoo e ɗo artanoo fof, nanondiral hebaaka heen. Wiynooɓe yoo innde ndee wayle ɓe cosi yilirde mum en njahdi e innde Tabital, heddiiɓe ɓe keddodii e KJPF.Moƴƴere dogaama heen noon kono paamondiral danyaaka heen. Minen fof noon e min nganndondiri e koye amen. Gooto e men fof ene anndi ɗo kiram goɗɗo oo e lenyol he tolni; e min nganndi ko minen ndendi hare, kadi payndaale amen ko goote. Min ceerani noon e yuɓɓinde nyalɗi pine min noddaɓe heen, won e maɓɓe ene nooto min e dow inɗe koye mum, kono ɓe meeɗaani nootitaade min e innde fedde, kadi ɓe meeɗaani dillinde hay huunde haɓe noddi min heen. Minen noon kala ɗo batu Pulaar noddaa min nootoyto heen. Hay ko ɓooyani koo min njehi haa Dakaar nootoyaade batu ACALAN.
Pulaaronline: Kawtal nde sosaa ndee, fayndaare mum wonnoo ko wonde Fedde Fulɓe Winndereyankoore,mbele ndiin njuɓɓudi ene heddii, e hol jokkondiral woni hakkunde mon e cate goɗɗe ɗe, ko wayno catal Ejipt?
Hooreejo Saydu Bah: Catal Ejipt e min njokkondiri e mum. Kala ko e min mbaɗa e min tintinaɓe kamɓe ne kala ko e ɓe mbaɗa e ɓe tintina min.Ina heewi so ɓe mbaylii yiilirde maɓɓe ɓe kaalana min, minenne so amin mbaɗa woon e geɗe min kaalana ɓe,amin nuldondira defte . Kamɓe ne e ɓe njokki golle maɓɓe ; e ɓe mballifoo defte e ɓe janngina.
Ko kaalɗaa e kawtal yiɗnoode wonde fedde pulaar winndiyaŋkoore ko e hitaande 1986 ngal winndiino pelle pulaar ɗe fof e yiɗde sosde fedde pulaar huuɓtidinnde to Afrik nde wonnoo ko toon ɗuum ɓurata newanaade en, kono ɗuum heɓaano gasde.
Ko ɗuum waɗi nde Tabital noddi e hitaande 1998 Kawtal ina jeyaa e pelle gadiiɗe nootaade nde wonnoo ɗuum ina jeyaa e paandaale KJPF.
Pulaaronline : Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe joy (50) pelle puɗɗii soseede ngam ɓamtude pinal fulɓe e ƴellitde binndol e jaŋde e ɗemngal Pulaar, holi yiyande heen , mbele e yiyannde maa, golle majje ene njahra yeeso ?
Hooreejo Saydu Bah : Ɓetannde jaŋde pulaar kam e yiyanndam e ɗum ustii no feewi so en njerondirii ɗum e duuɓi gadani ɗi(ko wayno 80-90 -2000? Tiiɗno laɓɓitin). Sabu ndeen ko pelle gure ɗee kirjinatnoo jaŋde e pinal ngal, mbaɗa heen doole mum en tawa ko alla ɓolo. Hannde noon ko pelle biyeteeɗe ko pelle ballooje ɓuri daranaade ɗum. To bannge Senegaal to kam, sabu ko toon ɓurmi humpitaade, e ɗen ŋakkaa toon fedde yummaare nde ene arndo golle pelle ɗe kadi walla ɗum en e tippudi. Ene wiyee Tabital nana toon kono minen kam min njiyaani darnde mayre tawo. Hay hakkunde men e laamu ngu, hujjaaji keewɗi nana ɗoon ko potɗi jojjiteede, kono sabu ŋakkeende dariiɓe ɗiin hujjaaji ko noon njoolorto. Sabu ko pelle pulaar gonɗe caggal leydi mbiyata ene njoolta ɗiin hujjaaji.
Pulaaronline : E ooɗo sahaa ko a garɗo njillu ɗo e nder Dowlaaji Dentuɗi Amerik, hol no njiyruɗa golle pelle Pulaar e nder leydi he ?
Hooreejo Saydu Bah : Nde njettiimi New York nde hooreejo yiilirde toownde Pulaar Speaking Association, Yuusuf Ac e wonndiiɓe mum, ngarii salminde mi kadi yiilirde catal New York ngal ne ngarii salminde mi, kono mi heɓaani yeewtidde e maɓɓe tawo. Mi habraama tan noon wonnde Pulaar Speaking Association ko fedde mawnde, ene jogii cate e nder leydi hee kala tawa kanum en fof njowitii ko e yiilirde toownde nde. Mi teskiima noon wonnde yimɓe ɓee ko dariiɓe no feewi, kadi e ɓe tiiɗnii. So mi ruttiima New York noon (o wonno ko Columbus,Ohio) mami jooɗodo e mawɓe fedde nde min ngittondira kumpa kadi min ngostondira hakkillaaji.
Cincinnati/Columbus, Ohio 10/31/2012