Seyku Umar Bah, Yimiyanke Pulaar o e Jime mum

Ñalnde 26, Mbooy (Mars) 2020, Fuuta Tooro waasi gooto e ɓiyɓe mum korsinnooɗo ngenndi mum, ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ne kay mbaasii harbiyanke ndimaagu, baɗɗo cagataagal mum fof he haɓaneede potal e ndimaagu he leydi mum, kono ɗemngal Pulaar e Pulaaryankooɓe aduna kala njahraama yimiyanke mum en ŋana binnduɗo hakke 200 yimre pulaar tawa yoga heen ene fiilaa e leppi ɗi o waɗatnoo ngam hirjinnde e finndin’de.

Sayku Umar Bah, sabu ko kanko kaalaten, jibinaa ko ñalnde 6, Siilo (Janvier)1956, to Ɓogge-Dow he nder Fuuta Tooro (Muritani) diiwal Halayɓe. Sayku Umar jibinaa ko he galle ganndiraaɗo ganndal Islaam, hono no o siforiiɗum he yimre makko almuudo ni. Wadde ko he nder galle maɓɓe, nde o yonti naatde jaŋde, o winndanaa BAA, tawi kadi ko baaba makko tigi wonnoo ceerno makko, ko he duɗal mum o janngi Qur’aan. Sabu wonnoode he duɗal baaba makko ko Qur’aan tan janngetenoo ɗoon, nde o yonti yuurnaade defte baaba makko nelimo to seernaaɓe woɗɓe yo o yah o janngoyaa toon Sariya e ɗemngal Arab. He ndiin mbaydi, o janngii e seernaaɓe heewɓe ko wayno Ceerno Abdallahi Jah mo Ɓoggee, Ceerno Haamidu Gaalal mo Bagodin, porofessoor Aliw Kan mo Teekaan, Ceerno Muhammadu al-Basiiru Bah, mo Ɓoggee, Ceerno Abuu Malal Bah mo Jowol. Ɓeeɗoo fof ko ɗoon he wuro Ɓoggee he ngollatnoo. Caggal ɗuum Sayku Umar yahi Kayhayɗi (Kaedi) to duɗal Ceerno Amadu Neene Bah, o woni toon duuɓi tati omo jannga toon Sariya. Kono Sayku Umar wiyi, ceerno mum gaadanɗo ɗum feɗɗitaade he ɗemngal Arab ko Amadu Abdul Sal. Ko ceerno makko mo tiindinooje mum ɓuri battin’de he hakkille makko sabu mum yaajde ganndal e waawde ɗemngal Arab.

He 1976 o waɗi ƴeewndo ngam won’de jannginoowoo ɗemngal Arab he duɗe laamu Muritani. Nde o ƴettaa heen o nawaa wuro Seylibaabi. O janngini ɗoon duuɓi ɗiɗi, caggal ɗuum o waɗtoyaa direkteer duɗal Garlol he lewru Silto (Septembre) 1978. He hitaande 1979, o nawaa duɗal ilo K, to Nuwaasot.  Ko he ndeen hitaande o dañi burse makko ngam jokkoyde jaŋde makko to leydi Libi. O janngi toon e duɗal ndema Awoyliya haa o dañi heen seedanfaagu makko cukko aasiñoor (ingénieur adjoint, en agronomie), he hitaande 1983. “Miɗo goddunoo no feewi he janngude ɗemngal Farayse,” o wiyi, kanko Seyku Umar, ko ɗuum waɗi he Silto (Septembre) 1985, njahmi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Bordoo 3 (université de Bordeaux 3) he senngo jannginoowo ɗemngal Farayse heertinanaango hoɓɓe, janngumi ɗoon duuɓi ɗiɗi.” Tuggude 1988 haa 1993 janngoymi duɗal jaaɓi-haaɗtirde Pari 3 (Sorbonne Nouvelle), 1999 haa 2000 Pari 5 Descarte. Ko ngol lappol kaawningol addantami wiyde, heen sahaaji, “komi ceernaajo daccuɗo (un marabout raté) walla almuudo majjuɗo he nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde Farayse.

Seyku Umar Ba yimiyanke Pulaar

Ko e hitaande 1977 Seyku Umar fuɗɗii janngude Pulaar he nder duɗal Umar Alasan Jah mo Ɓoggee. Nde tawnoo ko he ɗemngal Arab o janngi, ko he ngaal o nehii, kadi omo yiɗnoo ngal no feewi, ɗo adan ɗoo o fuɗɗorii ko winndude jime he Arab. Kono he 1978, o waɗti fentude jime he Pulaar caggal nde o janngi winndude he neeniwal makko. O fuɗɗorii ko firde jime Arab o waɗti ɗum en he pulaar kadi o wayla taariindi jeereendeyankooɓe ndii no ardi he jimol ngol ni o waɗta ɗum he taariindi Fulɓe walla Fuutankooɓe. Yeru, kala ɗo yimre ndee haalatnoo Tilliis (khayme) o waɗta ɗoon huɓeere walla suudu.

Loowdi Jime Sayku Umar Bah

Ko Sayku Umar inniri lappol kaawningol koo, sikke alaa ene battine he nguurndam makko, hono no jime makko ɗee kabrirta en ɗum nih. Eɗen njiya he makko won’de almuudo paarnoriiɗo almudaagal, pullo kiranoowo pulaagu e Fuutankaagal mum, ɓaleejo kaɓantenooɗo ndimaagu e hurum neɗɗo ɓaleejo, kono kadi o ɗuurnaaki goonga wonnde Afrik ko daɗaaɓe hannde e ganndal e mbaylaandi ndi o wiy en, “wonti no Alla deweteeɗo ni.”

Sikke alaa, toɓɓe loowdiiji jime Sayku Umar Bah ene keewi kadi ene ceerti, sabu en mbiyii o fentii hakke 200 yimre, kono so en njonndiniima haysinno ko hee ɗee-ɗoo jime ɗe payɗen taraade ma en taw

ɗeeɗo toɓɓe ene ngarta he nder kala jime makko: Ganndal e mbaylaandi, ɗemngal Pulaar e Fuutankaagal (neɗɗankaagal,pinal, e daartol Fulɓe), ndimaagu e hurum neɗɗo ɓaleejo, ndimiyankaagu, jeytaare e potal hakkunde yimɓe; reen’de jojjannde aade haa ɓuri teeŋtude e rewɓe.

ALMUUDO

Ko mi almuudo tani mum almuudo

Ko mi almuudo gonɗo Ko mi almuudo donɗo.

Ko neɗɗo nehraa fof battina he mum,

Ko neɗɗo wuuri fof suɓanoo ɗum ɓiyi mum.

Neɗɗo ene yiɗi ko tawri jibinaaɓe mum

Haa teeŋti so wontii donateeɗi ɓoornateeri njaatiraaɓe mum.

Ko oo Qur’aaniyanke woni baaba am

O anndaa so wonaa Allah e Nelaaɗo e enɗam,

Mo ñaawrataa so wonaa ndee yiyannde jibini mi

Waɗde ko o tawri taani am koo o rontinimi.

Sayku Umar Bah

Almudaagal ko huunde adiinde he Seyku Umar Ba, hono no njaŋtori ɗen ɗum dow ni, ko ɗuum waɗi almudaagal ene battine he makko. Hono no o wiyri ɗum he yimre hee ni: “Ko neɗɗo nehraa fof battina he mum”. He njillu makko ngu o adii waɗɗe he Dowlaaji Dentuɗi, o rokkiino min heen teskuya e wonnde haysinno almudaagal nattii yiytinaade e ɓoornungal makko walla darnde makko (won’de mo dawriyanke e pulaaryanke) ne, ene feeña he sawto makko. Sabu no o daasirta sawtowol makko so o mo haala e ne no o fooɗirta kelme ɗee ni, waɗi ɗum he makko ko nehdi almudaagal. Kono he yimre makko Ceerno Muntagaa Taal, Seyku Umar famminii en heen yiyannde mum he Ceerno,

” Ceerno hannde wonaa kaala tan e kurus

Wonaa alluwal tan, deftere maa tummbitere;

Ceerno hannde wonaa waare tan e Kufune…”

Ndeke noon eɗen mbaawi wiyde wonnde o yiyaani luurondiral hay gootal hakkunde won’de mo Ceerno e won’de mo dawriyanke kaɓanteeɗo ndimaagu leñol e won’de Pulaaryanke cippiranteeɗo ƴellitaare pinal e ɗemngal mum.

ƊII DULƊI GULƊI (Ɓaleejo)

Ko mi ɓaleejo nguru e mbaydi

Ɓaleejo tiinde e ngeɗu ko noon yimɓe mbaadi.

Mi ɓawlat ndonmi ko ɓawlude ko ɗuum woni aadi.

Njiɗatmi koko ngonmi mbasortoomi koko ngonmi

Kiitortoomi koko kiitortooɗomi nanndi;

Mbaydi am rawnat so mi suniima mi ɓolii ma,

So mi hesniima mi rawnat;

Somi weltiima mi wasiima mi ɓawlat.

Ko mi ɓaleejo mi hiitortaako ko ɓawli

Ko mi ɓaleejo mi mankinortaako ko ɓawli

Mbasortoomi, ngaaɓnortoo mi, nduwortoomi koko ɓawli.

Naange ñawlii ngummo ɗen he jonnde men

Ɓamten, teddinen ko ngonɗen ɓamtoroɗen.

Fenaande ɓooyii e ɓaleejo hiitoreede he nguru mum.

Waɗde ñalawma am moƴƴo ko ɓaleejo,

Dawol am gaaɓngol ko ɓalewol tawde komi ɓaleejo;

Mi wontaa hiitoro ko ɓawli.

Seyku Umar Bah

Ɓaleejo e ɓalawaagu ko toɓɓe keewɗe artude he nder loowdi jime Sayku Umar Bah. Ɗuum noon haawnaaki he kala ɓaleejo Afriknaajo haa ɓuri teeŋtude he ɓaleejo Muritaninaajo, sabu gonndigal kaaɓni ngal hakkunde ɓaleeɓe e safalɓe he nder leydi he. Yimɓe heewɓe kadi ɗanniiɓe he leyɗeele safalɓe ko wayno Libi, to Seyku Umar wonnoo to, ene keewi teskaade he Arabeeɓe won’de yimɓe jogiiɓe yaw he neɗɗo ɓaleejo. Ɗuum ene addana ɓeen ɓaleeɓe ɓeydaade tin’de koye mum en e hiran’de neɗɗaagu mum en. Teeŋti noon he neɗɗo bayɗo hono no Sayku Umar janngunooɗo he Arab, nehaa he yiɗde neɗɗaagal e pinal Arabeeɓe. Wuurde kaan ɗoon ngonka ene addana ɗum ruŋtaade joom mum en, ruttaanoo neɗɗaagu mum e pinal mum. Ɗuum ene feeña he ndee yimre he ɗii-ɗoo konnguɗi:

Ko mi ɓaleejo nguru e mbaydi, ɓaleejo tiinde e ngeɗu ko noon yimɓe mba’adi. Mi ɓawlat ndonmi ko ɓawlude ko ɗuum woni aadi; njiɗatmi koko ngonmi mbasortoomi koko ngonmi; kiitortoomi koko kiitortooɗomi nanndi. Mbaydi am rawnat so mi suniima mi ɓolii ma, so mi hesniima mi rawnat; somi weltiima mi wasiima mi ɓawlat.”

Pulaar ko Ɗemngal

Pulaar ko ɗemngal no ɗemɗe winndere nii bayngal,

Ngam woni neɗɗo ko ɗemngal.

Reeni ɗemngal ko binndol,

Yonaani he ɗemngal tan kaalgol

Hayso ene nafa he reen’de keerol.

Acci ɗemngal ko pinal e

Yeeñcin’de mbaylaandi e gollal.

En ɓuraaka tinndi e daari keewgol

Ɓuraɗen ko binndi e mbaylaandi e gollal.

Grek hecci ɗemɗe aduna fof he ganndal,

Kono nde yeebanoo tan heedtu caggal

Lollii ko he taaniraaɓe men Firawna en ɓe keɓnoo ganndal,

Hayso en paalaaka, ɗum hannde e mawnude goodal.

Ɗuum noon pulaar ko ɗemngal he doole ɓiyɓe mum pad ngal

Winndeede e wiɗteede naamningal,

He pewje ɓiyɓe fulɓe fof cabbi ngal.

Yoo hersu hoya kala mo yiɗaa ngal

Nuska waya no jaawngal.

Yoo Alla ɓamtu ngal ɗemngal

Nuska Usta kala mo yiɗaa ngal.

Seyku Umar Bah

Hono no haɓanaade ittude yawaare nde raneeɓe njogii he nguru ɓalewu ni, e finndin’de neɗɗo ɓaleejo e hirji’de ɗum he yiɗde hoore mum e faarnoraade nguru mum ni, ko noon ne hirjin’de Afriknaaɓe yoo nduutano ɗemɗe mum ngenndiyeeje ko yiɗde heɓtude ndimaagu mum timmungu e salaade won’de jowitiiɗo. He ndee ɗoo yimre Sayku Umar siftinii en wonnde: “Reeni ɗemngal ko binndol, yonaani he ɗemngal tan kaalgol hayso ene nafa he reen’de keerol. Acci ɗemngal ko pinal e yeeñcin’de mbaylaandi e gollal. En ɓuraaka tinndi e daari keewgol, ɓuraɗen ko binndi e mbaylaandi e gollal.” Ndeke janngude ɗemngal men woto won tan janngude tinndi, daari, paykaa e pulareeje, haysinno ɗuum fo ko heen jeya. Kono ko yo en njeeñcin heen gannde e pine toowɗe wonndude e mbaylaandi e gollal.


Ma en ngartu he Jime Ceerno Seyku Umar Bah he nder winndannde woɗnde. Yoo Geno yurmomo hoɗnamo ɗo ɓuri toowde he aljannaaji.

2 comments

Addu Yiyannde ma

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.