FICASE 2023, hol no NƁK e Magoyankooɓe Fulɓe keblonirii ɗum?

He keblungal mawninde duuɓi teemedere ko naɓakayanke Senegaalnaajo o, Usmaan Semmben jibinanoo, jaagorɗo toppitiiɗo Pinal e Ngaluuji daartolyankeeji, Pr Aliw Sow habrii maa Senegaal sos festuwaal keso ngam mawninde naɓayanke Senegaalnaajo lolluɗo o, Semmben Usmaan. Festival International du Cinéma et audiovisuel du Senegal (FICASE) ko innde ngoon yuɓɓo heso wonngo he maheede jogorngo tammbaade oon festuwaal tijjaaɗo ene jogori waɗde tuggude 3 haa 9 Korse (Juin) 2023 to Dakaar, Gore, St. Louis e Saly.

jokku taro

Raki Jallo mo Arɗo e Jeyla ene Fayta Piindi TV

He nder yeewtere mum, “Debbo Afrika”, Sali Jah jaɓɓiima koɗo tedduɗo kadi hoodere he nder mago Pulaar, oon woni Raki Jallo ɓurɗo anndireede innde mum magiyanke “Jeylaa”. He nder yeewtere maɓɓe, magiyanke oo habri wonnde omo jogori tawtude Piindi TV ko ɓooyata, tawa o arata ko wonde ɗowoowo yeewtere “Njuddu Jeeri”, nde ɗowatnoo ɗum Ummu Jeng, ceertuɗo e Piindi ko ene wona jooni lebbi jonɗi. Njuddu Jeeri ko yeewtere welnde kadi nde loowdi mum joginoo faayidaaji keewɗi.

Jokku Taro

Afrik Ɓamtortaako he Janngirde Ɗemɗe Janane

Toɓɓere faayiida ɗemngal he nder nehdi (jaŋde), ko toɓɓere duketeende gila nde leyɗeele Afrik, Asii, e Worgo-Amerik (Amerique du Sud) gonnooɗe he les njiimaandi koloñaal keɓti ndimaagu mum en dawrugol. He wallifannde nde UNESCO yaltini gila 1953, ene teeŋtina faayiida nehde sukaaɓe he ɗemɗe mum neenewiije. He ciimtol winndereyeewol ngam rewindo eɓɓande “Nehdi ko joojannde mo woni kala”, (education pour tous) ngol UNESCO yaltini he 2005, ene teeŋtina wonnde ɗemngal ngal leydi (renndo) suɓii ngam waɗde jannginirngal, e dawrugol mum ɗemɗiyankeewol he nder jannginirɗe ene jogii rewam mawɗam he moƴƴugol jaŋnde ndee e jahrugol mayre yeeso.

jokku taro

Luurondiral hakkunde Kadijatu Sih “Kalista” e Marodi TV, Winndiyanke magooji o Ñaawanaama goonga

Marodi, galle jaltinoowo magooji-doge ñaawaama he dow mum yoo yoɓ 21 miliyonŋ. Liɓi ndeen ñaawoore ko tirbinaal njulaagu mo ndakaaru. Ndeen ñaawoore waɗi ko caggal nde winndiyanke magooji, Kadijatu Sih, nootirtooɗo “Kalista” noddi Marodi he ñaawoore. Kalista (Khadidiatou Sy) ko winndiyanke keɓtinaaɗo sabu makko winndude mago-doge lollungo “Maitresse d’un home marié”. Kono caggal ɗuum o acci gollondirde e Marodi TV.

jokku taro

Fuladu: jibineede Waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de Rassemblement Citoyen) “Ɓamtaare Fuladu”

Fuladu, jibineede waalde ɓinngu leydaagu (Mouvement de rassemblement Citoyen) inniraande “Ɓamtaare Fuladu” ñalnde Hoore-biir to gooto he Hotelaaji Welingara. Waalde ndee ene renndini he nder mum, kaadar en, haala-heɗee en, ƴellitooɓe faggud, remooɓe, aynaaɓe e sukaaɓe rewɓe e worɓe. Tawa faandaara maɓɓe ko addude ballal maɓɓe he ƴellitaare he falnde (department) mo Welingara. Caggal ko ɓenni, ɓiyɓe Fuladu ene mbaawi fawde yaakaare mum en he ndee waalde, nde nganndu ɗaa tuugnii ko he dow doole ɓiyɓe mum gollanooɓe laamu, wonɓe he jaaɓihaaɗtirde, haa e ɓamtooɓe faggudu e kala semmbeeji guurɗi diiwal Kolda.

Jokku taro

Mali: Aminata Dikko Joopiima Wagner e Kooninkooɓe Mali He Warngooji Fulɓe

Ñalnde 27 Siilo yawtunde ndee, Goomu Ndeenka e Kisal mo Kawtal Dowlaaji (Conseil de securite de l’ONU) jaɓɓinooma dewbo pullo, Aminata Dikko, jeyaaɗo he fedde Kisal, catal Mali. Kisal ko fedde daraniinde jojjannde aynaaɓe he nder Saahal. Nde o ɓami konngol,  rewrude he peeñirgal ayaawo, Aminata Dikko seyfitii golle waɗboniyankeeɓe jihaadiyankeeɓe ɓe, kono o yooɗnaani golle soldateeɓe Mali kanum en e wallidiiɓe mum en Risinaaɓe, hono diɗɗal Wagner.

Jokku Taro
« Older Entries Recent Entries »